Ova djevojčica iz plemena Simbu spremna je za ples u Papui, u Novoj Gvineji. Na glavi nosi tradicionalno pokrivalo koje se sastoji od dugačkog perja ptice zvane kazuar. Za njezin narod perje ove ptice simbolizira bogatstvo. Ali kakav je to balon u njezinim ustima? To je guma za žvakanje.

Takvo stapanje starih tradicija i suvremenih običaja uobičajena je pojava. Nažalost, dijelovi pojedinih kultura, njihovi jedinstveni običaji i saznanja te jezik koji su stvorili – nestaju.
Ljudi nisu ugroženi, ali njihov poseban način života jest.

ZA ŠTO BI SE TI UOPĆE BRINUO?
Svaka kultura ima jedinstvena saznanja o domaćoj medicini, o životinjama te o tome kako treba izgledati dobar život. I različite kulture uče jedne od drugih. “Kada neka kultura nestane, mi gubimo neprocjenjivo znanje”, kaže stalni istraživač National Geographica Wade Davis.

“Kakav svijet zapravo želimo: svijet u kojemu crpimo znanja iz naših raznolikosti ili svijet u kojemu smo svi posve isti?”
NG Junior će vas u ovom i sljedećem broju, provesti po kontinentima gdje postoje različite kulture koje su sada na rubu gubitka vlastite tradicije, a s njima i životinje koje dijele istu sudbinu. U ovom broju putovat ćemo Sjevernom i Južnom Amerikom, Europom i Afrikom, a u sljedećem broju posjetit ćemo i sve ostale kontinente. Što ćeš više poznavati i cijeniti različite svjetske kulture, to je veća šansa da one opstanu.

Nastavak reportaže pronađi u časopisu.

Današnje gore bile su otoci
Panonsko more prekrivalo je cijelu današnju Panonsku nizinu, cijelo područje Posavine, istočne Slavonije i dobar dio Hrvatskog zagorja. Samo najviši dijelovi slavonskih planina, te vrhovi Ivanščice, Kalnika i Zagrebačke gore, stršali su kao otoci. Dok danas gledamo svijet koji nas okružuje, teško je zamisliti da je ovo veliko područje nekad bilo pod morem i da je Sljeme bilo tek jedan mali otok.

U potragu za prošlošću!
U Panonskom moru nekoć davno živjeli su razni organizmi – koralji, crvene alge, školjke raznih vrsta i veličina (oštrige, češljače...), ježinci, ribe (tune, srdelice, kirnje, skuše, glamoči, bakalari...), morski psi, puževi, račići… Plivali su i kitovi. Njihovi fosilni ostaci jako su važni radi poznavanja životinjskog svijeta u to doba. Većinu pronalazimo u svijetlom, žućkastom i često šupljikavom kamenu vapnencu koji se zove litavac. Nastao je prije 13 ili nešto više milijuna godina u plitkom moru, miješanjem usitnjenih ostataka crvenih vapnenačkih algi i drugih skeletnih organizama. Okolica Zagreba prepuna je fosilnih nalaza koje i dan danas možete vidjeti pri pažljivijem gledanju u tlo. Stoga, požurite u prirodu i širom otvorite oči!

Nastavak reportaže pronađi u časopisu.

Što bi bilo kada bi bio primoran napustiti svoj dom i svoju domovinu, bez nade da ćeš se ikada vratiti? Glumica Angelina Jolie zna da je teško živjeti kao izbjeglica. Ona je ambasadorica dobre volje pri Visokom komesarijatu Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Ona je također gošća urednica posebnog izdanja National Geographic Juniora posvećenoga svjetskim kulturama. Evo što nam je ispričala o svom radu s izbjeglicama i o ljudima koje je upoznala putujući svijetom.

NGJ: Što je izbjeglica?
Angelina Jolie: Izbjeglice su osobe koje napuste svoju zemlju jer se boje za svoje živote. Obično su progonjeni zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, političkih stavova ili pripadnosti određenoj skupini.

NGJ: Što vas je nadahnulo da radite s izbjeglicama?
AJ: Bila sam zapanjena kada sam saznala da više od 20 milijuna ljudi na svijetu pati živeći u izbjeglištvu. To je u meni potaknulo želju da razgovaram s izbjeglicama i naučim više o njima.

Nastavak razgovora pronađi u časopisu.

Jesmo li sami? Teleskopi pretražuju zvijezde, a roboti ispituju Mars kako bi pronašli odgovor. Početkom ove godine dva robota nazvana Spirit i Opportunity započela su istraživanje Marsa. Što traže roveri koje je Državna uprava za svemir i aeronautiku NASA (National Aeronautics and Space Administration) poslala 37 milijuna milja daleko u svemir?

“Tragove vode”, odgovara David Des Marais, istraživač znanstvenik NASA-e. Tekuća voda neophodna je za život, a život je ono što znanstvenici zapravo traže na Marsu i drugdje. Istraživači misle da je Mars nekad izgledao bitno drugačije. “Smatramo da je općenito bilo toplije i vlažnije nego danas”, kaže Des Marais. Možda je tada na Marsu bilo života.

POTRAGA ZA MARSIJANCIMA

Ispitivanjem kamenja i zemlje koje je proveo Opportunity nakon slijetanja, pronađeni su čvrsti dokazi da je na Marsu nekoć tekla voda. Ukoliko NASA tamo i pronađe znakove života, ne očekujte Marsijance koji govore, hodaju i koriste laser. Vjerojatnije je da bi znakovi života bili mikroskopski.

Neki istraživači se ne mire s mogućnošću postojanja mikroorganizama. Istraživači iz Instituta za traganje za izvanzemaljskom inteligencijom (Search for Extraterrestrial Inteligence) tragaju za nečim što ima mozak.

Nastavak reportaže pronađi u časopisu.

ŽIVOT NA SMEĆU
Jeste li se kad upitali gdje završi plastična boca soka kojeg popijemo ili novine koje je otac pročitao? U kontejneru za smeće, naravno. Sve otpatke koje ne trebamo, bacimo i zaboravimo na njih. Nekim ljudima pak, ti otpadci znače svakodnevno preživljavanje. Sve odbačene predmete oni će korisno upotrijebiti.

To su Zabalini, najsiromašniji stanovnici Kaira (glavnoga grada Egipta). Ovi ljudi svakog jutra uz pomoć malih drvenih kola u koje upregnu magarčiće, sakupljaju smeće po gradu. Odvoze ga u svoje naselje na rubu grada gdje onda odrasli i djeca skupa čeprkaju po otpadcima i traže one koji su još upotrebljivi. Na jednu hrpu slože karton i papir, na drugu lim, na treću plastične otpatke, na četvrtu kosti i tako dalje. Većinu otpadaka potom šalju u preradu, a neke spale. Otpatke hrane dobivaju njihovi prasci.

Nastavak reportaže pronađi u časopisu.