Sve više znanstvenika se slaže u onome što većina vlasnika kućnih ljubimaca već vjeruje: kućni ljubimci vole ljude. Prosudi sam nakon što pročitaš ove priče!

Pas spasitelj
Odanost kućnog ljubimca spasila je život djevojčici i osvojila srca ljudi. Dvije godine stara Daisy Smith odlutala je iz obiteljskog dvorišta u gradu Bethlehemu, u američkoj saveznoj državi Indiani. Daisy je nestala u obližnjoj šumi prije negoli su njezini roditelji primijetili da je nema. Srećom je s djevojčicom bio Grom, labrador retriver obitelji Smith.

Oformljene su grupe za potragu i dobrovoljci su 13 sati tražili Daisy. Spasitelji su konačno naišli na tragove u blatu uz obalu rijeke i pratili ih. Odahnuli su od olakšanja kada su pronašli Daisy kako živa i zdrava sjedi uz Groma pokraj rijeke, dva i pol kilometra od svog doma. Grom je heroj, a obitelj je čvrsto uvjerena da on voli svoju Daisy.

Hrabri psić
Ponekad maleni psi pokažu veliku hrabrost. Kada je jedna žena prisvojila malu čiuauu, nije ni sanjala da će taj pas jednoga dana spasiti život njezinom unuku. No jednoga dana dok je dvogodišnjak bio vani sa svojom majkom, iznenada je vrisnuo. Majka se brzo okrenula i ugledala veliku zmiju kako visi iz mališanovih hlača. Smrznula se od straha i nije se mogla pomaknuti.

Hvala Bogu da je čiuaua pohitala u akciju. Kujica je skočila i zubima uhvatila opasnu zmiju, vodenu mokasinu. Odvukla ju je od dječaka prije nego je reptil uspio ubrizgati otrov. Ugriz ove zmije mogao je biti smrtonosan, no zahvaljujući vrlo malenom psiću, spriječena je velika tragedija.

„Kućni ljubimci su poput vitamina“, kaže veterinar Marty Becker iz Bonners Ferryja, u američkoj saveznoj državi Idaho. „Čine nam dobro.“ I to u tolikoj mjeri da neki doktori stvarno prepisuju ljubimce svojim pacijentima. To je zato što:
- milovanje psa usporava puls i snižava krvni tlak,
- život s mačkom može pomoći u sprečavanju razvoja alergija i astme kod djece,
- vlasnici ljubimaca manje brinu i manja je mogućnost da će se osjećati depresivnima,
- gledanje ribica smiruje ljude, pa stoga neki zubari u svojim ordinacijama imaju akvarije,
- djeca koja imaju ljubimce mogu razviti jači imunitet i manje izostati iz škole.

Povratak mačke
Čak se i hladnokrvna mačka može promijeniti, ako je riječ o dobrom vlasniku. Gospođica Houdini je bila opasna mačka lutalica navikla na život na asfaltu i nespremna da s nekim dijeli svoj teritorij, kada ju je prisvojila Cynthia Gerlach iz Portsmoutha, u američkoj saveznoj državi Ohio. Istog trena, Houdini je napala Cynthijinu drugu mačku, sramežljivu dvanaetogodišnjakinju. Stoga je Cynthia iznijela ljutu napasnicu van i rekla: „Otiđi ako hoćeš.“

Ali Houdini nije otišla. Otvorivši vratašca, ušuljala se u kuću. Promijenila je svoje ponašanje i lijepo se igrala s drugom mačkom. Sada Houdini uživa uz Cynthiju dok ona kuha, sjedi na dasci za peglanje dok pegla i ne želi ići van. „Stvarno se promijenila“, kaže Cynthia. „Znala je da se mora popraviti ako želi biti dio ovog domaćinstva. Sada voli biti uz nas.“

U časopisu na stranici 12 pročitaj 8 nevjerojatnih priča o ljudima i njihovim ljubimcima i riješi upitnik o privrženosti tvojeg kućnog ljubimca!

Još čekamo priču i fotografiju o tvojem kućnom ljubimcu…

Namjera projekta Hrvatskog ornitološkog društva «Naši sugrađani ptice» je povećati interes za promatranje, proučavanje i brigu o pticama, dakle dati ti odgovor na sva pitanja o tvojim pernatim susjedima. Za sada se možeš uključiti u projekt samo ako živiš u Zagrebu, no ako će postojati veliki interes i u tvojoj školi, stručnjaci za ptice rado će ti pomoći.

Tijekom godine provode se četiri akcije. Prva je u proljeće i zove se «Krila mog kvarta». Zadatak je pokušati prebrojati ptice koje žive u tvome susjedstvu. To su uglavnom gugutke i vjetruše. Prikupljeni podaci koristit će se za knjigu «Atlas ptica gnjezdarica grada Zagreba», a ako se uključiš, u knjizi ćeš biti spomenut kao jedan od suradnika, koji je pomogao da se taj projekt ostvari. Cool, zar ne?

Krajem školske godine organizira se kviz «Ptica - što je to?» u kojem se natječeš u znanju o pticama, stečenom uglavnom iz tvog udžbenika iz prirode ili biologije. No dio pitanja je iz opće kulture poznavanja ptica, pa prosurfaj malo internetom ili posudi koju knjigu više u knjižnici. Jesenskom akcijom «Zima bez zimnice», saznaješ kako i čime hraniti ptice u hladnim zimskim mjesecima, te kako izgraditi i postaviti kućicu za gniježđenje ptica. Sigurno misliš kako je pticama dobro dati malo krušnih mrvica.

Ali to nije točno! Kruh i krušne mrvice nisu dobra hrana za ptice. One to jedu samo da bi popunile prazan želudac. Najbolje im je dati sjemenke suncokreta ili lojne kuglice, koje se gotove mogu kupiti u trgovini za životinje, ili im ti možeš spremiti ptičji puding. «I ptice idu na zimovanje» je zimska akcija koja uključuje prebrojavanja ptica koje su došle zimovati na jezero Jarun.

Kako napraviti ptičji puding? Nećemo ti sve ovdje otkriti; u časopisu je recept, a na tebi je da ga pokušaš napraviti! I na kraju, udruženje koje okuplja ljude zainteresirane za zaštitu i upoznavanje ptica zove se „Hrvatsko ornitološko društvo“. Vode ga stručnjaci, a u rad su uključeni svi ljudi koji vole ptice. I ti se možeš učlaniti. Sjedište je na adresi Učkina 30, u Zagrebu pa ih posjeti!

Jeste li ikad pomislili kako bi bilo lijepo imati krila, odletjeti prema oblacima i nošeni zračnim strujama otkrivati svijet odozgo? Sigurno jeste jer želja za letenjem kod čovjeka je prisutna vjerojatno od pamtivijeka. Za čovjeka je ptičji let tisućljećima bio simbol ljepote i neostvareni san, a istodobno i golemi motiv da promijeni ono što mu je priroda uskratila.

Zbog toga ne čudi što su tragovi štovanja ptica prisutni još u crtanim prikazima spiljskog čovjeka, a slično je bilo i kod drevnih civilizacija starih nekoliko tisuća godina. Egipćanima je ibis bio sveta ptica, Kinezi i Perzijanci otišli su korak dalje i razvili sokolarstvo, a američki Indijanci često su imena birali prema suverenim gospodarima neba - sokolovima i orlovima. Sokol je duboko utisnut u povijest čovječanstva. Ta ptica raskošnog leta i sjajnih mogućnosti nadahnjivala je čovjekovu želju za letenjem, a ironijom sudbine, kad je čovjek napokon ostvario taj san, sokol mu je počeo smetati.

Od neprijatelja do prijatelja zrakoplova
Tajna ili početak te neobične povezanosti između čovjeka i sokola korijen ima u 1903. godini, kad su braća Wright prvi put poletjeli zrakoplovom u SAD-u. Iako je taj povijesni let po duljini bio jednak rasponu krila suvremenog zrakoplova, bio je to početak civilnog zrakoplovstva i ostvarenje čovjekova sna o letenju.

Nebom su sve više počele gospodariti čelične ptice i katkad su se događali bliski susreti s pernatim pticama, a među njima i sa sokolovima. U želji da izbjegne takve događaje u kojima lošije prolaze pernate ptice, čovjek je, osobito poslije uvođenja mlaznih motora u zrakoplove, počeo razmišljati o tome kako da upozori prirodne letače da su im rute leta katkad iste i da zrakoplovi imaju prednost. I onda se dosjetio sokola. Jer, uvježbani sokolovi postali su najpouzdanija i, što je vrlo važno, ekološka metoda rastjerivanja i hvatanja ptica u blizini zračnih luka. Iznenada je sokol, ptica od koje je čovjek učio tajne letenja i koju je uništavanjem prirode toliko ugrozio da se i u Hrvatskoj našla na popisu zaštićenih vrsta, postao simbol zaštite zračnog prometa.

Preko noći, sokol je od neprijatelja postao prijatelj zrakoplova. I ne samo to, nego i prijatelj ptičjih srodnika, ma kako to čudno zvučalo. Jer, u ulozi tjeratelja sokol istodobno i spašava ostale ptice od gotovo sigurne pogibije prigodom susreta sa zrakoplovom.

Sokol je svoju novu ulogu opravdao i u zagrebačkoj zračnoj luci, gdje već više od petnaest godina djeluje Služba biološke zaštite. Tu je sve podređeno nebeskim letačima iz porodice sokolarki, koji se ovdje uvježbavaju za rastjerivanje i napadanje ptičjih srodnika kako bi zrakoplovi polijetali i slijetali još sigurnije. Branimir Tomić, voditelj službe, otkriva nam kako sa 6 kolega ovdje brine o tri ženke sivog sokola, dva Harrisowa škanjca, te dva mješanca lovačkoga i sivog sokola te jednim mješancom lovačkoga i stepskog sokola. Riječ je o zaštićenim pticama iz umjetnog uzgoja u Velikoj Britaniji i to s dokumentiranim rodnim listom, što između ostalog potvrđuje kako ptice nisu uhvaćene u prirodi.

Najviše posla u proljeće i jesen
Sokol je spreman za uvježbavanje tek kad potpuno obraste perjem. Vježbe počinju nošenjem i hranjenjem ptice na ruci kako bi se što više pripitomila, zatim puštanjem u let i dozivanjem na slijetanje, također na ruku. Slijedi vježba u polju i to s vabilicom (kožna imitacija ptice s krilima), naprije na manjim udaljenostima, a poslije se sokolar s vabilicom sve više udaljuje kako bi sokol što više letio i napokon se vratio na nju. Vježbe ovise i o vjetru, visini i brzini leta ptice, a najvažnije je postići dobru kondicijsku pripremljenost kako bi se postigla što bolja radna sposobnost ptice.

Sokolovi iz zagrebačke Zračne luke na let se puštaju dva do tri put na dan, ili zbog potrebe za rastjerivanjem ili zbog održavanja tjelesne spremnosti. Prije leta obvezno je vaganje, a količina hrane koju će dobiti ovisi o tome koliko su bili aktivni tijekom dana. Najviše su zaposleni u proljeće i u jesen za vrijeme selidbe ptica koje obitavaju u ovim krajevima. Najbolje ih poznaju riječni galebovi s jezera Čiče, koji prelijeću zračni prostor ZL Zagreb na putu prema obližnjem hranilištu, a slično je i s jatima vrana koje tražeći hranu koriste zračni koridor rezerviran za zrakoplove.

Znak za aktiviranje sokola najčešće daje aerodromska kontrola zračnog prometa koja Službi biološke zaštite dojavljuje zadržavanje ili kretanje ptica oko uzletno-slijetne staze ili iznad nje. Tada za sokola slijedi ono najvažnije – let i zaštita zrakoplova. Sokol se uzdiže kako bi što bolje osmotrio teren u potrazi za pticama. Zamahuje krilima, suvereno kruži na visini i nepogrešivo zapaža nezvane goste. Jer, galeba klaukavca, riječnoga galeba, vranu, goluba ili fazana treba jasno upozoriti da sokolov mlađi brat, zrakoplov, uskoro prolazi ovuda. Za njih je to znak da u što kraćem vremenu napuste prostor zračne luke i potraže sigurnije mjesto, bez obzira je li riječ o jedinkama ili jatima.

Zašto baš sokol?
Sokol je jedna od najbržih životinja na svijetu koja prigodom obrušavanja na plijen dostiže brzinu veću i od 200 kilometara na sat! To za plijen najčešće znači smrtonosni nalet. U tome je i odgovor na pitanje zbog čega se baš porodica sokolovki koristi u zaštiti sigurnosti zračnog prometa i zbog čega su sokoli nadmašili pirotehniku, zvučne topove i druga sredstva rastjerivanja

Kao grabljivice osobiti su po tome što plijen hvataju isključivo u zraku, a zbog oštrog vida, jednog od najrazvijenijih među svim živim vrstama na zemlji, zapažaju plijen i na udaljnosti većoj od kilometra (sjetite se narodne izreke ”imaš oko sokolovo”). Uvježban za zaštitu sigurnosti zračnog prometa jednako će uspješno rastjerati nekoliko ptica ili promijeniti smjer kretanja čitavih jata. Zato, ako krećete na let zrakoplovom sjetite se kako, osim dobrog pilota i sigurnog zrakoplova, još netko brine da se vaš san o letenju ostvari sigurnije i ljepše. Sokol, prijatelj zrakoplova.

U časopisu pročitaj više o sokolarskom centru u blizini Šibenika koji se može posjetiti tijekom cijele godine i sudjelovati u aktivnim edukativnim tečajevima, kao i mnoge druge zanimljivosti o tim moćnim pticama.

Prema kineskom kalendaru, godina u kojoj si rođen može odrediti tvoje osobine. Svaku godinu predstavlja jedna životinja, a legenda kaže da ljudi rođeni u razdoblju te životinje imaju određene osobine.

Pa stoga za zabavu pronađi godinu svog rođenja i njoj pripadajuću životinju, i pročitaj što neki ljudi misle da to govori o tebi. Isto napravi za svoje prijatelje, roditelje, rođake i učitelje.

Nije važno ako tvoja osobnost ne odgovara ovim opisima. Svaka osoba je posebna, a ova priča je samo za zabavu!

PIJETAO
Rođeni: 1933., 1945., 1957., 1969., 1981., 1993., 2005.
Činjenice o pijetlu:
Pijetlov glasni kukuriku privlači ženke i upozorava ostale mužjake da se ne približavaju. Crvena krijesta na njegovoj glavi može drugim pijetlovima pomoći da ga prepoznaju, a po njoj se također razlikuje od ostalih ptičjih vrsta.

Rođen kao pijetao?
Praktičan si i snalažljiv. Koristiš ono što moraš kako bi uspio bez puno rizika. Marljiv si i uvijek kažeš ono što misliš, a također imaš stil po kojem se razlikuješ od drugih.

MAJMUN
Rođeni; 1932., 1944., 1956., 1968., 1980., 1992., 2004.
Činjenice o majmunu:
Društveni i zaigrani, majmuni pokazuju ljubav i prijateljstvo čisteći jedni drugima buhe i blato iz krzna. Ove životinje koriste svoje ruke i noge za hvatanje stvari i penjanje po drveću. Neki čak imaju repove kojima mogu uhvatiti stvari male kao kikiriki.

Rođen kao majmun?
Ljuljajući se od jedne grupe prijatelja do druge, voliš se dobro provoditi. Voliš zabavljati prijatelje i pokazivati svoje talente, a oni cijene tvoju domišljatost i smisao za humor.

OVCA
Rođeni; 1931., 1943., 1955., 1967., 1979., 1991., 2003.
Činjenice o ovci:
Bojažljive ovce pasu u stadima kako bi se zaštitile od napadača. Ovce se najčešće uzgajaju se radi vune.

Rođen kao ovca?
Najsretniji si kada se tvom stadu pridruže ljudi koji ti se dive i uvijek si tu za svoje prijatelje. Kreativan si i umjetnički tip, i voliš dobro izgledati.

KONJ
Rođeni; 1930., 1942., 1954., 1966., 1978., 1990., 2002.
Činjenice o konju:
Konj spava samo oko tri sata na dan. Vrlo je inteligentni, mnogi konji mogu osjetiti kad je čovjek nervozan.

Rođen kao konj?
Imaš mnogo energije i voliš avanturu. Preuzimaš stvari u svoje ruke i razumiješ ljude, stoga znaš kako voditi društvo.

ZMIJA
Rođeni; 1929., 1941., 1953., 1965., 1977., 1989., 2001.
Činjenice o zmiji:
Zmije imaju jako dobre instinkte. Neke se ‘prave mrtve’ kako bi zavarale grabežljivce, a mnoge osjete plijen osluškujući vibracije tla. Ponekad im je potrebno više od sata da bi progutale plijen, a gotovo dva tjedna prije mijenjanja kože postanu neaktivne.

Rođen kao zmija?
Oslanjaš se na svoj instinkt prije nego što druge pitaš za mišljenje. S vremena na vrijeme poželiš odmor od rada. Nije da si lijen – ponekad samo želiš razmišljati.

ZMAJ
Rođeni; 1928., 1940., 1952., 1964., 1976., 1988., 2000.
Činjenice o zmaju:
U kineskoj kulturi mitski je zmaj simbol moći i sreće. Zmaj je jedan on najpopularnijih likova u kineskoj umjetnosti, a vjeruje se da je kombinacija devet životinja, uključujući i žabu, tigra, orla te ribu.

Rođen kao zmaj?
Učinit ćeš sve kako bi pomogao svojim prijateljima, koji te često pitaju za savjet. Zahvaljujući svojoj otvorenoj naravi, dobro se slažeš s različitim tipovima ljudi.

O zecu, tigru, svinji, psu, volu ili štakoru pročitaj u časopisu…

S populacijom od oko 16 milijuna i prosjekom od gotovo 500 stanovnika po kvadratnom kilometru Nizozemska je jedna od najgušće naseljenih zemalja na svijetu. Usporedbe radi, u Hrvatskoj na jednom kvadratnom kilometru prosječno živi oko 80 ljudi.

Snagu vjetra mnogobrojne nizozemske vjetrenjače su pretvarale u mlinove, pilane, ali i crpke koje su služile za isušivanje mora. Tako se gotovo četvrtina površine zemlje nalazi ispod razine mora.

Iako površinom manja od Hrvatske, Nizozemska je treća u svijetu po izvozu poljoprivrednih proizvoda. Najpoznatija je po poljima cvijeća koja godišnje privuku stotine tisuća turista. Nizozemska opskrbljuje 60% svjetskog tržišta cvijeća!

Klompe su neizostavni dio nizozemskog folklora. Proizvode se tokarenjem drva i predstavljaju idealnu obuću za vlažno tlo.

Nizozemska je uređena kao ustavna monarhija (kraljica Beatrix) s parlamentarnim sustavom. Sjedište vlade je u Den Haagu iako je glavni grad zapravo Amsterdam. Treći najznačajniji grad je Rotterdam koji je u posljednjih trideset godina najveća svjetska luka.

U časopisu upoznaj i najpoznatije nizozemske slikare ili progovori nizozemski, kao i mi…

Tot ziens!

Kao svaki mladi pustolov, vjerojatno se rado šećeš po šumama. U hrvatskim šumama živi puno životinja. Kad traže hranu ostavljaju iza sebe različite tragove koje možeš spaziti ako si malo pažljiviji.

Možemo pronaći ptičje perje, izgrižene lješnjake, češere ili nekakav životnijski izmet. Najčešće na tlu možemo opaziti otiske životnijskih tabana, kopita ili papaka. Najviše ih otkrijemo po zimi jer se lijepo vide u snijegu. I ove je zime bilo tako. Zato ako padne još koji put snijeg pođi sa roditeljima ili prijateljima u obližnju šumu i probaj otkriti čim više životinjskih tragova.

S nešto znanja možemo utvrditi koja životinja je iza sebe ostavila kakav trag. Jedino je važno da je trag svjež. Ako je životinja stala u blato, pijesak ili snijeg prije više dana, otisak može izgubiti oblik i tada ga je teže prepoznati. Pogledajmo kakve otiske ostavljaju neke nama poznate životinje koje žive u našim šumama.

Jeleni i srne
Jeleni i srne su rašireni po cijeloj Hrvatskoj. Te životnije, prije svega zimi, često zbog gladi zađu doboko u naselja. Tako možemo spaziti tragove u neposrednoj blizini kuća i vrtova. Njihovi tragovi su vrlo karakteristični i zato ih možemo lako prepoznati.

Lisice
Lisica je vrlo prilagodljiva životinja. Snađe se u svakoj životnoj sredini. Živi posvuda po Hrvatskoj, od istoka do zapada, pa i do 1500 metara visoko u planinama. I njeni tragovi su vrlo slični psećim. Razlikujemo ih tako da potegnemo crtu između kandži zadnja dva prsta. Kod lisica crta ide iza prednjih prsti dok kod pasa ih siječe.

Vukovi
Vukovi kod nas žive većinom u gorskim područjima na jugu gdje rastu bukove i borove šume, prije svega u dinarskom području. Njihovi otisci su vrlo slični psećim. Zato takve tragove možemo pronaći posvuda, pa i u naseljima gdje šetamo svoje pse.

Najstarije čovječje otiske našli su na obroncima vulkana Roccamonfina u Italiji. Čovjek koji je iza sebe ostavio te tragove, hodao je po vulkanskoj prašini prije približno 350.000 godina.

U časopisu pročitaj gdje su pronađeni najstariji životinjski otisci i koliko su stari!