Donekle su Chris i Rapido poput svih drugih velikih mačaka koje se mogu vidjeti u zoološkim vrtovima. Mladunci se lijeno izležavaju na stijenama, zaigrano jedan drugome grickaju rep i uživaju u velikim mesnim obrocima.

No ova braća, koja žive u zoološkom vrtu Everland Zoo u Južnoj Koreji, sve su samo ne tipične velike mačke. To je zato što su Chris i Rapido rijetki križanci mužjaka lava i ženke tigra.
Leonidi imaju pruge i ponekad kuštravu grivu, riču poput lavova, a frkću poput tigrova. Divovi među velikim mačkama, odrasli leonidi mogu težiti gotovo kao lav i tigar zajedno. Dnevno mogu pojesti i do 14 kilograma sirovog mesa, a promjer glave im je kao u kotača dječjeg bicikla!

Danas u svijetu živi možda manje od 30 leonida. No nisu ugroženi. Zoolozi i ostali znanstvenici leonide i ne priznaju kao vrstu. “Oni su hibridi, kombinacija dviju vrsta”, kaže Ron Tilson, direktor očuvanja vrsta u zoološkom vrtu Minnesota. “U divljini lavovi i tigrovi ne žive zajedno. Ne bi se parili.”

Mnogi se dive golemosti i neobičnom izgledu leonida. No drugi smatraju da je postojanje te životinje jednostavno pogrešno. Čudesne životinje – ili nakazna stvorenja?

U novom broju NG Juniora saznaj više o ovim neobičnim životinjama.

Slonovi – životinje neobične građe i složena društvenog života – zadivljuju znanstvenike. Slijedi pet iznenađujućih priča o slonovima.

SLONOVI DUGO PAMTE
Slonovi nikad ne zaboravljaju. »Uvijek se vraćaju na mjesta koja im se sviđaju, bez obzira na sve«, kaže Frans Lantig, fotograf iz Santa Cruza, iz savezne države Kalifornije u SAD-u, koji je snimio ovu fotografiju. Snimljena je u hotelu Mfuwe Lodge u Zambiji, u Africi, a prikazuje divljega slona koji kroz predvorje korača prema golemom stablu manga u unutarnjem dvorištu hotela.
Krdo ove slonice posjećuje to stablo svakoga studenoga već 25 godina. Odnosno, mnogo prije nego što su Andy Hogg i njegov partner izgradili hotel prije sedam godina. Otad se stado uvijek pojavljuje u pravo vrijeme. Vidjevši da joj se zgrada ispriječila na putu, vođa skupine, ženka Wonky Tusk (Klimava kljova) nije oklijevala. Povela je svoju obitelj stubama, pa kroz prostor recepcije. Tijekom šest tjedana slonovi su se vraćali svakoga dana i hranili plodovima stabla. I vraćaju se svake godine. Wonky Tusk je 2005. godine dovela svoje mladunče staro tri tjedna. »Uči je što treba činiti«, kaže Hogg. Tako se tradicija prenosi na još jedan naraštaj slonova.

Preostale četiri fora činjenice o slonovima pronađi u novom broju NG Juniora.

Svi su se pitali hoće li se sudbina ždrebeta, poput ugljena crnog i klimavog, ostvariti te će postati zvijezda. Uzgojenom u Španjolskoj školi jahanja u Beču, u Austriji, ovomu ždrebetu je dom bilo mjesto na kojemu nekolicina iznimnih konja uči letjeti – ili se barem tako čini!

Nazvan Favory Superba, ili F. Superba, novorođeni konj je mužjak lipicanca. Na fotografiji majke i ždrebeta (gore desno) njegova je crna dlaka u oštroj suprotnosti s majčinom koja je sasvim bijela. Lipicanci se većinom rađaju crni, zatim polagano prelaze u šareno sive i, napokon, obično do dobi od deset godina, postaju bijeli poput snijega.

KRALJEVSKI KONJI
Lipicanci su jedna od najstarijih pasmina konja u Europi, stara više od 400 godina. Austrijski carevi cijenili su ljepotu lipicanaca više od bilo kojih drugih konja te su ih uzgajali zbog njihove snage i akrobatskih sposobnosti. Čvrste građe i mišićavi, preci lipicanaca bili su vrlo cijenjeni na bojnom polju. Skokovima, okretima u zraku te ritanjem štitili su vojnike na svojim leđima, ne dopuštajući da suparnici udarcima mačevima, pogode cilj.

Kako danas žive lipicanci u Španjolskoj školi jahanja, otkrij u rujanskom broju NG Juniora.

Popeo se na krov svoje kuće, pogledao prema dolje, zažmirio i skočio s kišobranom u ruci. Nikoli Tesli bio je to jedan od prvih pokusa te prvi nakon kojega je zaradio masnice i ogrebotine. Što je tim opasnim eksperimentom pokušao dokazati – nikada nije rekao.

S vremenom su mu na pamet padale sve vrckastije ideje, pa je počeo nalikovati Eddiju Murphyju iz filma Luckasti profesor. Smišljajući nove izume, često bi zaboravio čak i jesti. No, Nikola je imao originalnu ideju koja ga je vodila u svim eksperimentima: tražio je način kako dobiti energiju služeći se prirodom i svijetom oko sebe. Smislio je svoj prvi motor koji se sastojao od šesnaest hrušteva koji su trčeći vrtjeli propeler od papira.

Od Smiljana do New Yorka
Bez Nikole Tesle ne bi bilo mobitela, PlayStationa, računala, televizora, liftova, a na nebu bi se sudarali avioni. Znanstvenik je svojim izumima oblikovao svijet u kojemu danas živimo, a načinom života pokazao da je pravi građanin svijeta. Rodio se u selu Smiljanu pokraj Gospića, školovao u Karlovcu, studirao u Grazu i Pragu te radio u Budimpešti, Mariboru, Parizu i Straßbourgu. Kad je imao 28 godina, preselio se u New York, gdje je proveo većinu svojega života. Ove godine obilježavamo 150 godišnjicu rođenja velikog znanstvenika i 2006. je u Hrvatskoj proglašena godinom Nikole Tesle.

O ludim izumima Nikole Tesle koji je vjerovao da može razgovarati s izvanzemaljcima, više možeš pročitati u novom broju NG Juniora.

Trkačem autu i superzvijezdi Munjevitom Juriću važna je samo pobjeda u novom animiranom filmu Auti. Ali kada mlada zvijezda zaglavi u malenom Kubla Bistri – vjerojatno jedinom mjestu na Zemlji u kojemu nitko nikada nije čuo za njega – sazna da u životu ima važnijih stvari od osvajanja trofeja.

NG Junior vozi te iza kulisa, kako bi saznao što pokreće sve te aute.

SKRIVENI AUTI
U ovom animiranom filmu stvarni auti nisu bili inspiracija samo za likove! Cvijeće je izrađeno od stražnjih svjetala i dijelova karoserije starinskih automobila. Tragovi zrakoplova na nebu su tragovi guma. Stropni ventilatori na prometnom sudu su ventilatori automobilskih motora, a čak i bube izgledaju poput Volkswagenovih Buba.

Više o stvarnim autima po kojem su napravljeni likovi, kao i samom filmu, možeš čitati na stranicama rujanskog NG Juniora.

Dragi Juniore! Pridruži mi se u velikoj pustolovini koju sam pažljivo planirao cijelo ljeto. Putuj sa mnom Lijepom našom i otkrij zanimljivosti o hrvatskim županijama. Započinjemo u Koprivničko-križevačkoj županiji gdje sam rođen, kao i 10. godišnja Hannah Pavlić iz Osnovne škole Đuro Ester s kojom sam se nezaboravno proveo. Pažljivo čitaj o našoj avanturi i stvarima koje smo vidjeli, jer te na kraju putovanja čeka pitanje, a najsretnije i slatki pokloni iz moga doma u Podravci.

1. Jesi li znala da je stihove hrvatske himne prva otpjevala grofica Sidonija Rubido Erdödy, operna pjevačica koja je živjela u slikovitom dvorcu u Gornjoj Rijeci kod Križevaca.

2. Želiš li vidjeti rijetke i zaštićene biljne vrste, botanički rezervat Mali Kalnik koji se smjestio na 429 metara nadmorske visine, najbolje je odredište. Vrh rezervata je kamenit, a zove se Pusta Barbara prema istoimenoj biljci koja ovdje raste.

3. Zaštićeni rezervat Veliki Pažut predstavlja dom za mnoge zaštićene životinjske vrste, ponajviše za rijetke vrste ptica.

4. U ljetnim mjesecima stanovništvo županije se rashlađuje na Podravskoj rivijeri, odnosno u jezeru Šoderica, koje je udaljeno dvadesetak kilometara od grada Koprivnice.

5. Koprivničko-križevačka županija dom je mnogih poznatih osoba iz hrvatske povijesti. Stanovništvo se osobito ponosi likom i djelom pjesnika Frana Galovića, kojemu svakog rujna u čast priređuju kulturnu manifestaciju pod imenom Galovićeva jesen.

6. Na području Koprivničko-križevačke županije ima jedanaest zaštićenih dijelova prirode, a stanovništvo se osobito ponosi šumskim rezervatom Crni Jarci.

7. Podravski motivi ime je tradicionalnog sajma naivne umjetnosti, folklora, starih zanata i kulinarstva Podravine koji se svake godine održava u Koprivnici.

8. Tradicionalno jelo Podravine je prga – sušeni i dimljeni sir – u kojem uživaju mladi i stari diljem županije.

9. Značajna nalazišta nafte pronađena su na sjeveroistoku županije, u dolini rijeke Drave. Ovo fosilno gorivo koristi se u svim područjima ljudskog života, pa je zbog toga i dobilo nadimak – crno zlato. Na ovom su području primijećene i značajne količine zemnog plina.

10. U Đurđevcu se svake godine održava dječji glazbeni festival Kukuriček. Ako imaš pjevačkog talenta, podijeli ga s drugima.

11. Prvi križevački župan u povijesnim se dokumentima spominje 1193. godine što nam govori da je već tada postojala križevačka županija. Županija, kakvu danas poznajemo, osnovana je 1993. godine.

12. Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer, drugi Nikola Gregur, a treći Josip Friščić, koji se i danas nalazi na ovoj važnoj funkciji.

13. Najveći postotak stanovništva u županiji bavi se poljoprivredom, a nešto manji broj uključen je u proizvodnju mlijeka i hmelja, stočarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo.

14. Područje grada Križevaca od davnina je prometno sjecište (kroz Križevce je prolazila poznata cesta kralja Kolomana), pa ne čudi što tu funkciju i danas ima ovaj grad Koprivničko-križevačke županije.

15. Pronađeni antički ostaci u županiji daju naslutiti kako je ovaj prostor bio naseljen od prapovijesti. Arheološki ostaci nađeni su i u manjim općinama poput Đelekovaca, Novigrada Podravskog i Peteranca.

10 glavnih fora činjenica o Koprivničko-križevačkoj županiji, kao i nagradno pitanje Čokolina, pronađi na stranicama NG Juniora.