Vodimo te iza kulisa novog animiranog filma koji te upoznaje s čudesnim svijetom sedamnaest vrsta različitih pingvina.

Dovoljno je veliki problem što ostatak kolonije smatra da carski pingvin Mumble ovamo ne pripada jer ne zna pjevati poput ostalih. No, stvari će postati još gore kada njegov talent za stepanje imenuju razlogom tajnovite nestašice ribe!

Tako u novom animiranom filmu Happy Feet Mumble kreće na putovanje da otkrije pravi uzrok i postane rasplesani junak svoje kolonije. Pjevaju li i plešu pingvini uistinu? NG Junior potražio je odgovore na to pitanje i također istražio ostale usporedbe animiranih zvijezda i pravih pingvina.

Ljudski pingvin
Možda ti se čini da je Mumble ukrao pokrete od stvarne osobe, što je i točno! Dok ga je snimalo 60 kamera, profesionalni plesač Savion Glover plesao je step u odijelu prekrivenom sjajnim točkicama, zahvaljujući kojima su njegovi pokreti preneseni na računalo. Kamere su računalu poslale kretanje točkica, a točkice su postale kostur rasplesanog Mumbleova tijela.

Zabava za pingvine
Animrani film Happy Feet predstavlja ti carske, adelijske i žutouhe pingvine. No jesi li znao da postoji još 14 vrsta pingvina?

Otkrij ih na stranicama blagdanskog NG Juniora.

Povijesni put čokolade započeo je u kišnim amazonskim prašumama. Posebno ukusnim i zanimljivim činili su ga njezini vjerni pratitelji bademi, lješnjaci, karamela, cimet i ostali slasni izazivači zazubica.

Čokolada se susretala s ratnicima, kraljevima i veselom djecom svih kontinenata. Nitko joj nije mogao niti želio odoljeti, a čak je prozvana i hranom bogova.

Pjenasti začinjeni napitak
Prvi ljubitelji čokolade bili su pripadnici drevnog naroda Maja, koji je živio u središnjoj Americi. Nakon što su drva kakaovca preuzeli iz tropskih prašuma Amazone, počeli su ih uzgajati na vlastitim imanjima. Zrna koje je to drvo proizvelo ubirali su, pržili i mljeli – kako bi od njega proizveli kakaovu masu. Oni čokoladu nisu jeli, već su u njoj uživali pijući je kao vruć pjenasti napitak, začinjen vanilijom, ljutim papričicama, korom limuna te čak cvijetom jasmina. Asteci su gusti napitak zasladili divljim medom te ga počeli piti i ohlađena. Astečki kralj Montezuma bio je toliki ljubitelj zamamnog pjenastog pića chocolatla (tadašnji naziv za čokoladu) da ga je pio čak pedeset puta dnevno! Taj se napitak pio u svako doba dana, kako bi se obnovila energija, ali još je veće značenje imao u različitim vjerskim obredima.

Kako je napredovao povijesni put najukusnije dječje poslastice, otkrij na stranicama prosinačkog broja NG Juniora.

Vikinzi su gotovo tri stotine godina sijali strah među svojim neprijateljima. Bili su neustrašivi ratnici. Jurišali su na sela. Napadali tvrđave. Krali su zlato. Hvatali robove. Ali, nisu svi Vikinzi bili razbojnici. Neki su bili poljoprivrednici i obrtnici. Drugi su otkrivali nove zemlje. Oni su bili prvi Europljani koji su doplovili do Amerike. Unatoč tome, njihova je priča zamagljena velom prošlosti. Došlo je vrijeme da upoznamo prave Vikinge.

Sve priče imaju svoj početak
Ova priča nije nimalo drukčija. Započinje 8. lipnja 793. Toga su dana vikinški brodovi plovili prema malom otoku nedaleko od Engleske. Ubrzo su otočki žitelji zapazili brodove. Još su uvijek bili dovoljno udaljeni. Bilo je nemoguće vidjeti tko se nalazio na palubama. Nitko nije znao što će se dogoditi. Nitko nije znao da se otvara novo poglavlje povijesti. Mogli su samo čekati – i zamišljati.

Veslajući prema obali
Brodovi su se približili. Na svakom od njih bilo je sto ljudi. Neki su se muškarci služili dugačkim veslima. Ona su zaranjala u more. Kako su povlačili vesla, tako su se brodovi trzali prema naprijed. Uz veslače su sjedili ratnici. Svaki je borac nosio tešku metalnu kacigu. Neki su nosili mačeve. Drugi su držali sjekire. Svi su bili spremni zauzeti otok.

Otkrij završetak priče u prosinačkom broju NG Juniora, gdje ćeš saznati i sve podatke o neustrašivim Vikinzima.

Otkrij sedam optičkih varki koje će zbuniti tvoj mozak. Treba li vjerovati svemu što vidimo? Ne uvijek! Optičke varke su slike koje zavaraju naše oči i mozak. Inače ti dijelovi tijela blisko surađuju, no ponekad se zbune.

Ono što vide oči signalima šalju mozgu. Mozak tumači te informacije i donosi odluke što dalje činiti. No, katkad su informacije koje oči šalju mogu zbuniti. Mozak daje sve od sebe da razjasni tu zbrku. To mu ne uspijeva uvijek – što pokazuju slike na ovim stranicama. Ljudi već dugo stvaraju optičke varke.

Iluzije su zabavan način da zavaraš svoju obitelji i prijatelje i naučiš kako ljudi tumače svoju okolinu. Znanstvenici proučavaju optičke varke kako bi bolje shvatili kako mozak tumači slike koje mu šalju oči. Zapamti: Mozak svakoga od nas radi drukčije, pa je, stoga, u redu ako ne vidiš svaku optičku varku u ovoj priči. Jesi li spreman za varke? Krećemo.

Vidjeti točkice
Izbliza ova slika izgleda poput mnoštva crnih točkica. Ako pogledaš izdaleka, točkice tvore sliku. Što tvoje oči vide?

Što se događa?
Uporaba točkica radi oblikovanje slike – uobičajen je, ali učinkovit, trik. Budući da je tvoj mozak dobar u razabiranju uzoraka, može odoljeti igri „spoji točkice“, ako je riječ o slici poput ove. Zagledaj se dobro u fotografiju iz novina ili strip – čak i ovaj časopis – i vidjet ćeš iste točkice na djelu.

Ostalih šest optičkih varki pronađi u broju NG Juniora od prosinca.

Dragi Juniori,
Jesu li vam se svidjeli zlatni retriver i mops? Sigurno neki od vas već sada imaju kućne ljubimce tih pasmina, a mnogi se odlučuju jesu li baš te pasmine idealni kućni ljubimci za vašu obitelj. U ovom broju saznajte ponešto o još dvije umiljate i zanimljive pasmine.

Vi koji već imate ljubimca, bio on pas, mačka, zamorac, zlatna ribica ili bilo koja druga životinja, pišite nam na koji se način brinete o njima i po čemu su posebni. Za brižne vlasnike kućnih ljubimaca pripremili smo iznenađenje. One koji se posebno istaknu u tome, NG Junior će nagraditi simpatičnim plišanim igračkama iz Turbo limačevog Hanadeka kluba.

U prosinačkom broju NG Juniora pronađi fora zanimljivosti o jazavčarima i kavalir španijelima. U rubrici Aktualno, popis dobitnika plišanih igračaka, a ovdje pročitajte pismo jedne brižne vlasnice. Pišite nam i šaljite fotografije svojih ljubimaca. Možda će se jedno od njih naći upravo na ovim stranicama.

Znate li na području koje županije se nalaze čak tri Nacionalna parka? Upravo u Ličko-senjskoj županiji koju sam ovoga mjeseca obišao s Martinom Bukovac, učenicom 6. razreda OŠ Zrinskih i Frankopana, područna škola Kuterevo. Družili smo se s medvjedima, divili se biljnim vrstama i nekim od najdubljih jama na svijetu, pa svratili malo do naše prekrasne morske obale. Pročitaj pozorno o svemu što smo vidjeli i odgovori točno na nagradno pitanje. Možda baš na tvoju adresu stigne slatki poklon-paket iz Podravke.

1. Kad na vrata zakuca zima, Ličko-senjsku županiju prekrije snježan prekrivač. Snijeg zna biti visok i do tri metra, a katkada se zna zadržati čak 4 mjeseca.

2. Ličko-senjska županija omeđena je Primorsko – goranskom županijom na sjeverozapadu, Karlovačkom županijom na sjeveru, Zadarskskom županijom na jugu i jugoistoku te Bosnom i Hercegovinom na istoku.

3. Njezin geoprometni položaj nosi veliku važnost u Lijepoj našoj. Naime, ova županija je sjecište i poveznica čak tri velika grada u državi: Zagreba, Rijeke i Splita.

4. Znaš li da se čak pet mjeseci u godini Ličko-senjska županija ima temperaturu nižu od 0 stupnjeva Celzija?

5. Novčica, Gacka i Lika imena su triju rijeka koje protječu Ličko-senjskom županijom. Novčica izvire na istočnim padinama Velebita, Gacka u jugoistočnom dijelu Gackog polja, a Lika u južnom dijelu Ličkoga polja.

6. Voliš li istraživati špilje, Golubnjača je pravi odabir. Duga je 165 metara, ulaz joj je visok čak 46 metara, a smatra se najvećom špiljom Plitvičkih jezera. Kroz špilju vodi uređena staza sa 230 stepenica uz čiju će pomoć istraživanje biti lakše.

7. Promotriš li reljef Ličko-senjske županije, primijetit ćeš kako je izuzetno raznolik. Čine ga tri posebne cjeline: velebitski planinski niz, zapadnolička zavala i otok Pag.

8. Ljubitelji zaštićenih šumskih područja, sigurno će posjetiti Debeli vrh na Velikoj Plješivici, koji se prostire na površini od 4,18 hektara.

9. Pitaš se kako izgleda divlja maslina? Možeš ju razgledati na sjeverozapadnom dijelu Lunskog poluotoka između 1500 prekrasnih starih stabala.

10. Želiš li otkriti tradicionalne običaje ličko-senjske županije, svakako moraš posjetiti manifestaciju Jesen u Lici. Otkrit ćeš niz zanimljivih podataka, o tome kako se vrca med, peče domaća štrudla, ili, pak, tajne starih drvodjelaca.

11. Ljubitelji planinarenja rado posjećuju županiju – osobito zbog Premužićeve staze – koja povezuje vršne dijelove sjevernog i srednjeg Velebita. Dobila je ime po svome graditelju, a čine ju polutuneli, mostići i serpentine koji su izgrađeni od 1930. do 1933. godine.

12. Dvije najzaštićenije biljne vrste našle su svoj dom upravo u ovoj županiji. Riječ je dakako o velebitskoj degeniji (degenia velebitica) i hrvatska sibireja (sibirea croatica).

13. Mlade istraživače i pustolove bez daha ostavlja Stinica, naselje i luka na obali Velebitskog kanala, čija povijest seže u Antiku. Nekoć je ovdje bilo naselje Ortopla, što svjedoče ostaci bedema s kulama i temelji drevnih zgrada.

14. Stanovništvo županije luduje za sportskim aktivnostima različitih vrsta: od alpinizma, plivanja, podvodnog ronjenja, jedrenja i ribolova.

15. Znaš li kako se zove najstariji grad Hrvatskog primorja? Senj, ili Senia kako su ga zvali prije tri tisuće godina kako je nastao. Karakterizira ga tvrđava Nehaj koju je dao sagraditi senjski kapetan Ivan Lenković 1558. g. za najezde Turaka i mletačke sile.

10 glavnih fora činjenica o Ličko-senjskoj županiji pronađi u prosinačkom broju NG Juniora, gdje se krije i nagradno pitanje Čokolina.

NG Junior u suradnji s tvrtkom Ferrero i Tvornicom Lutaka u mjesecu darivanja priprema blagdansko iznenađenje hrvatskim osnovnim školama s najvećim brojem pretplata.

Siromašan i tužan dječak nikada nije vidio limenog čovjeka koji nepomično stoji na kutiji na glavnom gradskom trgu. Nije obraćao pozornost na raznolikost cvijeća pod Dolcem, bakicu koja nudi goblene u pola cijene kako bi što ranije krenula kući, ni stričeka koji je držao predavanje o češnjaku. Sve dok mu zagrebački pantomimičar nije čarolijom podario dar osmijeha…

Ovo je samo dio lutkarske predstave Čaroban osmijeh koju će besplatno moći pogledati osnovne škole iz Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke s najvećim brojem pretplata na NG Junior, od 8. do 20. prosinca. Sponzor blagdanske akcije je Kinder Surprise, koja će nagrađenu djecu darivati ukusnim proizvodima Kinder Surprise, kao i poklonima iznenađenja.

Scenarij je napisala Anica Tomić prema priči Petre Radin, dok se režije prihvatila Iva Lipovac. Glazbu potpisuje Mihael Nikolić, lutke i rekvizite napravila je Dunja Niemčić, dok kostime potpisuje Lana Kaiser. U prekrasnoj scenografiji Matije Šantića sve likove u predstavi glumi Petra Radin. Predstavu prati i slikovnica (ilustracije – Matija Šantić) sa popratnim CD-om (Režija – Petra Radin; sinkronizacija – Nikica Viličić, Dino Škare, Jura Ester, Petra Radin, Marija Husar, Ivana Husar, Edo Maajka, Filip Šovagović, Juraj Rendulić, Ivana Sopta; ton: Studio Morris), a koju svaka grupa ili razred u kojem gostuje predstava dobiva besplatno.