Evo razgovora koji je vrijedan priče! Majka dupin priča sa svojom bebom…telefonom! Ovaj poseban poziv obavljen je u akvariju na Havajima, gdje su majka i njezino dvogodišnje mladunče plivali u odvojenim tankovima koji su bili spojeni posebnom podvodnom audiovezom. Ta dva dupina počela su skvičati i cvrkutati jedno drugom – prepoznatljivo dupinsko čavrljanje.

Razbijanje koda
“Činilo se da znaju s kime razgovaraju”, kaže Don White čiji je projekt Delphis vodio eksperiment. “Informacije su se brzo izmjenjivale”. Ali, što su govorili? To je ono što znanstvenici pokušavaju odgonetnuti, proučavajući divlje i zatočene dupine diljem svijeta, kako bi dekodirali njihov tajni jezik. Nisu još u potpunosti razbili kod, ali slušaju…i uče.

Brbljavi sisavci
Na mnoge načine, ti si isti kao i više od 30 vrsta dupina koji plivaju svjetskim oceanima i rijekama. Kao i ti, dupini su sisavci, pa svako toliko moraju isplivati na površinu da udahnu zraka. Isto kao što bi i ti mogao, oni se udružuju u jata, ili skupine, kako bi obavljali zadatke. I pametni su.

Više o tajnom jeziku dupina čitaj na stranicama lipanjskog NG Juniora

Znaš li da sol ima važnu ulogu u čuvanju tvojega zdravlja? Vrijednost soli poznavali su i mnogi narodi od davnina, pa ne čudi što je dobila nadimak – bijelo zlato. U srednjem vijeku bila je sredstvo plaćanja, zbog nje su vođeni ratovi, a gospodarstvo mnogih naroda počivalo je upravo na proizvodnji i trgovinu solju. Hrvatska povijest nije iznimka. Na obalama Paga, Nina i Stona i danas se nalaze bogate riznice bijeloga zlata.

Ako si ikada progutao koju kap suze sigurno si zaključio da je slana. Slana je i ljudska krv, znoj te morska voda – a sve zbog natrijevog klorida (molekulska formula NaCl) – jedna od najrasprostranjenijih kemijskih spojeva u prirodi. Taj je spoj iznimno važan za život na Zemlji, a u svakodnevnom govoru nazivamo ga kuhinjskom solju. Prema načinu proizvodnje kuhinjsku sol dijelimo na rudnu i morsku sol. I dok se rudna iskopava iz rudnika soli ( na mjestima gdje je nekoć bilo more, pa se njegovim povlačenjem nataložila sol, morska se “rađa” u solanama – riznicama bijeloga zlata.

Više o solanama čitaj u lipanjskom broju NG Juniora

Zamisli kristalno čisto more u kojem se možeš nesmetano kupati! Nenastanjen otok bez prometa na kojem obitavaju samo tvoji vršnjaci. I mnoštvo urnebesnih aktivnosti namijenjenih samo tebi. Preteško? Ne moraš zamišljati, možeš ga posjetiti. Riječ je o Campu Eklata na Obonjanu – otoku mladosti.

Pogled na kristalno čisto more oduzima ti dah. Usmjeravaš pogled na jednu točku u daljini. Je li to bio dupin? Možda. Sada ga više nema. Pažnju ti skreće grupa desetogodišnjaka koji pokušavaju sastaviti šator uz obalu. Iz grla ti se otme glasni cerek. Šator se srušio zbog slabog uporišta. I oni se smiju. Pokušat će ponovo. Zovu te da im pomogneš. Laganim korakom kreneš prema plaži. Plažom se širi melodija tvoje omiljene pjesme. Glasno zapjevaš, ali onda staneš. Okreneš se lijevo. Pa desno. Očekuješ da ćeš ugledati susjedu koja te ljubazno moli da utišaš radio. Ali nje ovdje nema. Okružuju te samo vršnjaci i dobra zabava. Na otoku si mladosti!

Središte dječje zabave
A gdje se sakrio taj kamp i otok? U Šibensko-kninskoj županiji. Svakoga ljeta (od kraja lipnja do sredine kolovoza) Obonjan postaje središte dječje zabave i zanimljivih aktivnosti, a posjećuju ga djeca od 6 do 16 godina iz cijele Hrvatske, ali i mnogih europskih zemalja. Želiš steći prijatelja iz inozemstva? Camp Eklata će ti ponuditi tu mogućnost. A kako ćeš razgovarati s njim? Naučit ćeš osnove stranog jezika upravo na Obonjanu. Ne znaš plivati? Ne brini, naučit ćeš i to. Svaki polaznik odabire jedan program kojim će ispunjavati dio vremena na otoku. Na raspolaganju je škola stranih jezika, kreativni i sportski program, ili program aktivnog odmora.

Više o Otoku mladosti i Campu Eklata čitaj na stranicama lipanjskog NG Juniora.

Dragi Junioru, istraži prekrasne nacionalne parkove ove županije – Kornate i Krku, te povijesne znamenitosti, uvrštene na UNESCO-v popis svjetskog kulturnog naslijeđa. Izroni prave spužve u najljepšem moru na svijetu. Kreni u pustolovinu koju je doživjela Ana Slugan, učenica 4. a razreda II Osnovne škole Knin.

11. Zar šišmiši nisu simpatične životinje? Od 34 vrste tih sisavaca, koliko ih je zabilježeno u Hrvatskoj, čak 26 obitava na području Šibensko-kninske županije.

12. Ako gledaš Hitnu službu onda to sigurno radiš velikim dijelom zbog doktora Luke Kovača. A znaš li da je osoba koja ga glumi - Goran Višnjić - baš iz Šibenika?

13. Studirao je filozofiju, bavio se mehanikom, teologijom, leksikografijom, poviješću i drugim znanostima. Smatra se izumiteljem padobrana. Znaš li o kome se radi? Naravno, o Faustu Vrančiću koji je rođen u Šibeniku i po kojemu državna nagrada tehničke kulture nosi ime.

14. Veliki hrvatski kipar, Ivan Meštrović, porijeklom je iz Drniša. U njegovu čast u tom gradu je uređen Zavičajni muzej gdje se, između ostalog, nalazi i vrijedna zbirka njegovih radova.

15. Evo nešto i za sladokusce. Ako ne znaš, šibensko je područje poznato po tomu što na njemu zriju najbolji pršuti u Južnoj Hrvatskoj. Posebno su na cijeni pršuti iz Miljevaca, Drniša i Pakova Sela. Pršut se jede tanko narezan, a najčešće sa sirom i maslinama. Dobar ti tek!

16. Voliš dupine? A znaš li da se baš te umiljate životinje mogu često vidjeti u širem i užem šibenskom akvatoriju?

17. Jedan od najnižih naseljenih hrvatskih otoka – Tribunj – može se pohvaliti s Udrugom za zaštitu magaraca “Hrvatski tovar“. Tako ove plemenite životinje imaju svoj prirodni rezervat o kojem brine Udruga. Ako se nađeš u blizini, obavezno posjeti simpatične i tvrdoglave tovare.

18. Otok Žirje najudaljeniji je otok u šibenskom akvatoriju. Na što te podsjeća ime ovog otoka? Pretpostavlja se da je naziv dobio po nekoć gustim šumama mediteranskog hrasta s plodovima žira.

19. Znaš li kako su Vodice dobile ime? Iako potječu još iz rimskog doba kada su se zvale Arausa, današnji naziv nose jer su u prošlosti snabdijevale okolna naselja pitkom vodom.

20. Što misliš, koliko godina ima Šibenik? Prvi put se spominje 1066. godine za vrijeme vladanja kralja Petra Krešimira IV., što znači da je star gotovo 1000 godina.

21. Voliš ljeto i sunce? Onda je Šibenik pravi grad za tebe jer godišnje ima oko 2750 sunčanih sati.

22. Zbog zemljopisnog položaja Knin je važno raskrižje putova, kao i željezničko raskrižje. Putuješ li zaleđem Dalmacije, sigurno ćeš se naći u Kninu!

23. Ono što nikako ne smiješ propustiti u ovoj županiji je posjetiti Skradinski buk – slap Nacionalnog parka Krka, koji je jedan od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske. Skradinski buk se može razgledati zahvaljujući mreži staza i mostova koji omogućuju ugodnu i sigurnu šetnju.

24. Specifičnost Parka Krka jest i otočić Visovac na kojem se nalaze crkva i franjevački samostan. Njih su, u 14. stoljeću, izgradili pustinjaci sv. Augustina, a u 17. stoljeću tu su se, tjerani turskom najezdom, nastanili bosanki franjevci. U samostanu se čuva vrlo vrijedna zbirka knjiga i umjetnina, 620 važnih turskih dokumenata i još mnogo toga.

25. U Šibensko-kninskoj županiji očekuje te bogat biljni svijet. Ukupno 50 endemičnih vrsta i podvrsta naseljava okolicu Šibenika, od kojih većina pripada skupini ilirsko-jadranskih endemičnih biljaka.

Deset glavnih fora činjenica o Šibensko-kninskoj županiji pronađi u novom broju NG Juniora gdje te očekuje i nagradno pitanje Čokolina.

Kada se lavići love, navaljuju jedan na drugoga i hrvaju, to je više od zabave. U igri mladunci vježbaju vještine koje će im biti potrebne kad odrastu, uključujući tehnike lova i sposobnost slaganja s ostalima iz vlastite skupine. Znanstvenici već dugo znaju da se mnogi sisavci i ptice igraju. Ali nedavno su došli do iznenađujućeg otkrića – mnoge druge vrste životinja također se igraju.

Otkrili su da su životinje s određenim fizičkim obilježjima, kao što su noge, rep ili savitljiva usta, bolje opremljene za igru. Tako je, primjerice,manje izgledno da će se igrati zmija nego gušter. Poticajni okoliš i mnoštvo energije također pomažu. Čini se da životinje koje imaju roditelje koji se brinu o njima, imaju više vremena i energije za igru, nego životinje koje se od početka trebaju brinuti same za sebe – što je razlog da su sisavci i ptice najčešće i najzaigraniji.

Loviš!
Krešteći tako glasno da ih se moglo čuti u hodniku, dva budeng majmuna uzbunila su svojega timaritelja. “Što to rade”, zinula je u čudu Mylisa Whipple. Izgledalo je kao da su se Mark (2 ) i Charlie (15) isprva dobro slagali, kad su stavljeni zajedno u zoološkom vrtu Saint Louis u Missouriju, SAD. Sada je zvučalo kao da veliki Charlie želi nauditi malom Marku. Treći do njihove nastambe, Whipple je otkrila da se kreštavci…igraju! Visoko iznad nastambe bila su dva užeta, jedno iznad drugoga. “Svaki je majmun držao jednu ruku na gornjem konopu, a noge na donjem”, kaže Whipple. “Balansirali su na užadi i gnječili jedan drugoga”. To je sve bilo u zabavi – mnogo veći Charlie namjerno je povlačio svoje udarce, da ne ozlijedi svojega suigrača. Danas je Mark potpuno odrastao. Lako bi pobijedio Charlija u svakoj igri, ali to ne radi. Sad je on taj koji se suzdržava, i vodi računa da se igre nastave.

Više o zabavnim načinima na koji se igraju životinje čitaj na stranicama lipanjskog NG Juniora.