Što bi učinio da te napadne gladni morski pas? Nadamo se da nikad uistinu nećeš trebati odgovoriti na to pitanje. Aaron Perez nije bio te sreće. Prošlog je ljeta ovaj jedanaestogodišnjak gacao po Meksičkom zaljevu. Iznenada ga je napao morski pas bik.

Na sreću, Aaron je znao što treba učiniti. Samo dan prije, naučio je da morskog psa koji napada treba udariti u škrge ili oči.
Dok mu je morski pas bik držao ruku u zagrizu, Perez ga je udario u škrge. Morski ga je pas pustio. Aaron je uspio sigurno doći do obale.

Tko se koga boji?
Aaron je preživio napad. Progovorio je o tome nakon nekoliko dana. „Morski pas je bio velik i ružan“, rekao je, „veći od mog tate“.
Napadi morskih pasa su gadni. Srećom, rijetki su. Diljem svijeta morski psi napadnu manje od sto ljudi na godinu. Smrtno ih strada samo oko šest.
Najviše se napada dogodi u vodama u kojima je poznato da žive morski psi. Na takvim mjestima ovi zubati lovci mogu rastjerati ljude s plaža. Međutim, kada se sve zbroji, morski psi imaju mnogo više razloga da se boje nas, nego mi njih.

Lov na morske pse
Svake godine ljudi ubiju 60 milijuna morskih pasa. Glavni je razlog dobivanje hrskavice morskog psa. Taj mekani, savitljivi materijal čini kostur morskog psa.
Mnogi hrskavicu morskog psa koriste za liječenje raka. Može se pronaći u nekim američkim dućanima zdrave hrane. Ali nitko još nije dokazao da hrskavica morskog psa doista liječi rak.
Ljudi također žele peraje morskog psa. U mnogim azijskim zemljama od peraja se radi juha. Ta je ukusna juha vrlo skupa. Jedna zdjela u Kini može koštati i sto dolara!

Više o čudesnom svijetu morskih pasa čitaj na stranicama ljetnog dvobroja NG Juniora.

Želiš saznati kako je svijet izgledao prije stotinu tisuća godina? Zanimaju te bića koja su nekoć hodala po našem planetu? Kako su izgledali praljudi? Odgovore pronađi u Ljetnoj geološkoj školi koja se svake godine održava u Muzeju evolucije i nalazištu pračovjeka „Hušnjakovo“ u Krapini.

Možeš postati pravi mali geolog i uz stručno vodstvo proučavati okamenjene ostatke prethistorijskih biljaka i životinja. U geološkoj školi, koja se svakog ljeta održava u Muzeju pračovjeka u Krapini, iz prve ruke možeš saznati kako je živio krapinski pračovjek, isprobati njegovu odjeću i naučiti loviti poput pralovaca.

Učiti od prirode
Ljetna geološka škola nije poput obične škole u kojoj se sjedi i uči iz knjiga. Tamo učiš iz prirode i svega što te okružuje. Vlastitim rukama možeš kuckati po kamenju, čistiti ga i,tko zna, možda pronaći i svoj prvi fosil. Možeš izraditi odjeću prema modi i kroju iz vremena drevnog krapinskog pračovjeka te isprobati koliko je udobna. Ili pokušati komunicirati glasovima i pokretima ruku kojima je i pračovjek dozivao druge članove zajednice kada bi ugledao neku dobru lovinu. O praljudima, dinosaurima, fosilima, i mnogim drugim zanimljivim temama u Ljetnoj geološkoj školi može se štošta doznati već osmu godinu zaredom, posljednjeg tjedna u mjesecu kolovozu. U njoj uglavnom sudjeluju osnovnoškolci, ali i djeca koja još nisu krenula u školu.

Više o zanimljivoj geološkoj školi čitaj na stranicama ljetnog dvobroja NG Juniora.

Nakon godinu dana i stotinu prijava djece iz cijele Hrvatske, uredništvo je napokon odabralo pobjednika. Tko je ona? Velika ljubiteljica životinja – osmogodišnjakinja iz Osijeka.

Završila je 2. b razred Osnovne škole Antun Mihanović u Osijeku, te prvi razred glazbene škole Franjo Kuhač. Obožava čitati NG Junior. Tko je ona? Mia Reba – Naj vlasnica po izboru uredništva NG Juniora! Pitaš se zašto je baš ova osmogodišnja djevojčica ponijela ovako važnu titulu? Jer unatoč brojnim obavezama, najviše od svega voli životinje. Kunići, pilići, zečići, mačkice, psići, pačići samo su neki na Mijinom popisu naj životinja.
„Volim i pauka iznad mog kreveta, pa ne dam mami da ga dira.“ – u povjerenju nam priznaje Naj vlasnica.

„Zločesti“ mačak
Mia se oduvijek voli družiti sa životinjama i brinuti o njima. Kada joj postaviš „teško“ pitanje, poput onog – koja joj je najdraža životinja – Mia dobro razmisli, a potom kaže: „Najdraži mi je konj. Jednom sam se fotografirala s konjem u konjičkom klubu, a namjeravam i naučiti jahati kad narastem.“
Dakako, rado brine i o svojim kućnim ljubimcima – mačkama Mikiju i Mau, te o psu Svenu. Sven je izuzetno dobar pas, sluša je, vodi ga u šetnju, hrani ga, mazi i igra se s njim. Voli i svoje mace – iako se one dosta razlikuju od Svena. Mikija su pronašli na ulici, a Naj vlasnica priznaje da je ponekad zločest. Ogrebao ju je nekoliko puta, ali to nije bilo ništa strašno. I dalje ga voli, kao i svog drugog mačka – Maa – koji jemanji, vrlo umiljat i miran.

Darovi iznenađenja
Mia Reba je sretna što ima baku i tetu koje žive na selu. „One imaju puno životinja, pa volim otići k njima i igrati se sa životinjama u dvorištu.“ – kaže Naj vlasnica.
Uredništvo NG Juniora iskreno se nada kako ljubav prema životinjama nikada neće splasnuti. Naj vlasnici daruje jednogodišnju pretplatu na NH Junior, te poklon bon u vrijednosti od 500 kuna, koji može iskoristiti u svim dućanima Magme. Možda u trgovini pronađe neku sitnicu i za svoje ljubimce.

Na stranicama ljetnog dvobroja NG Juniora provjeri koje su tri životinje pobijedile u natječaju za Naj kućnog ljubimca.

Lina i Mara Jurić, Kim Janovski, Jelena Krpan, Sandro i Marko Bočkor, Davor Cota, Ivan Popović i Deni Bencetić veselo su ušetali ravno u ralje najveće ribe koja je ikad živjela na Zemlji. Ne brini, ništa im se nije dogodilo. Samo su razgledavali izložbu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

„Ja sam čula da morski psi imaju velike zube“, „Ja sam čuo da morski psi mogu doći u plićak“, „Ja sam čuo da morski psi mogu osjetiti otkucaje srca drugih životinja na velikim udaljenostima“ – ovo su samo neki od komentara devetoro nagrađenih čitatelja koji su preko nagradne igre NG Juniora osvojili posjet izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Glavni junak ove priče je morski pas megalodon, koji je izumro prije nekoliko milijuna godina, a pokojem je izložba dobila ime.

Opasna bića iz morskih dubina
„Morski psi su se pojavili prije 390 milijuna godina, gotovo 100 milijuna godina prije dinosaura“ – započela je priču viša muzejska pedagoginja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Renata Brezinščak. Morski psi pripadaju ribama hrskavičnjačama, a živjeli su i žive u svim morima i oceanima. Danas u svjetskim vodama pliva više od 400 vrsta morskih pasa koji se razlikuju po veličini, obliku, načinu prehrane, ponašanju, izgledu i broju peraja te veličini i broju škržnih otvora.
„Zanimljivo je da zubi morskih pasa neprestano rastu, i to u nekoliko redova. One koji otpadnu nadomještaju novi, pa neki morski psi promijene i po tisuću zubi tijekom života. Neke vrste morskih pasa imaju i po 300 zuba poredanih u čak 27 redova“ – objasnila je gđa Brezinščak.

Više o posjetu nagrađenih juniora Hrvatskom prirodoslovnom muzeju čitaj na stranicama ljetnog dvobroja NG Juniora.

Sa Znaš-Već-Kim u svom najgorem čarobnjačkom raspoloženju, Harry Potter se suočava s više opasnosti nego ikad prije, u novom filmu Harry Potter i Red feniksa temeljenom na petoj knjizi u nizu J.K.Rowling. Srećom, kao podršku ima starije čarobnjake i sve brojniju skupinu prijatelja koji mašu čarobnim štapićima. NG Junior malo je čarobirao kako bi zavirio iza kulisa filma.

Računalna kreacija
Dok su se snimale scene koje uključuju kentaure – bića koja su napola konji, a napola ljudi - glumci su izvodili scene s loptama na štapovima, izrezima i ljudima u posebnoj plavoj odjeći, umjesto s kentaurima. Zašto? “Ta bića su u potpunosti stvorena na računalu i kasnije su umetnuta umjesto ovih zamjena”, kaže glavna osoba za specijalne efekte s neobičnim bićima Nick Dudman.

Samo dodaj rekvizite
Visoke police prevrću se dok Harry i njegova ekipa jure između njih pokušavajući izbjeći Hodnik proročanstva koji bi mogao eksplodirati. Ova scena je zapravo snimljena u velikoj praznoj prostoriji, a police koje padaju su dodane kasnije, na računalu. Glumci su se morali pretvarati kao da će ih pogoditi namještaj koji se ruši. “Stavili su zelenu vrpcu na pod kako bi znali u kojem smjeru treba trčati”, kaže Evanna Lynch, koja glumi Lunu Lovegood. Ali nije bilo lako. “Scene su morali snimati opet i iznova”, rekla je. “Trčali smo prema nevidljivim policama!”

Više o snimanju filma Harry Potter i Red feniksa čitaj na stranicama ljetnog dvobroja NG Juniora.

Dragi Junioru, prošeći kineskim zidom Europe. Nauči plesati bojni ples koji datira iz 16. stoljeća i razgledaj najkraću rijeku na svijetu. S NG Juniorom otkrij Dubrovačko-neretvansku županiju.

11. Kolumbo je otkrio Ameriku 1492. godine. To već sigurno znaš. No, je li ti poznato da su dvojica članova posade na brodu Santa Maria (jednom od tri broda koji su prvi doplovili u Novi svijet) bila s otoka Koločepa, koji je od Dubrovnika udaljen tri kilometra?

12. Otok Lopud je, prema nekim arheološkim nalazima, naseljen već tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina. Na ovom otoku postoje čak 24 crkve, a franjevci i dominikanci su tu izgradili svoje samostane.

13. Znaš li za koji se otok vjeruje da je rodno mjesto poznatog moreplovca i istraživača Marca Pola? Pa naravno da znaš, riječ je o Korčuli.

14. Znaš li tko je Vlaho Bukovac? Jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara koji se rodio u Cavtatu, 4. srpnja 1855. godine. Među poznatijim djelima ističu se slike Dubravka i Gundulićev san.

15. Dubrovačke ljetne igre nemaju veze sa športom, ali poznate su i popularne kao i velika športska natjecanja. To je festival koji se održava od 10. srpnja. do 25. kolovoza već više od 50 godina. Brojne glazbene, dramske i plesne priredbe održavaju se na otvorenim i zatvorenim pozornicama u starom dijelu grada. Sigurno ćeš i ti lako pronaći pravi sadržaj po svojem ukusu.

16. Područje uz rijeku Neretvu bogato je različitim ptičjim vrstama. Osobito na riječnom ušću kod Metkovića, gdje se nalazi i jedinstvena zbirka prepariranih ptica koja sadrži više od 340 izložaka.

17. Znaš li gdje se krije najstarija europska solana? Upravo u ovoj županiji. Točnije u Stonu, na otoku Pelješcu.

18. Znaš li što je kriptodepresija? Jednostavno rečeno, to je jezero kojemu je površina vode iznad, a dno udubljenja ispod razine mora. Baćinska jezera, koja se nalaze 2,5 kilometara zapadno od Ploča, su kriptodepresijska. Sastoje se od šest spojenih i jednog odvojenog jezera.

19. Grad Opuzen naziv je dobio po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani izgradili 1684. godine.

20. Turistički spektakl i atrakcija koju nikako ne smiješ propustiti jest maraton lađa u dolini Neretve. Održava se svake godine u kolovozu. Maraton je dug 22 500 metara, započinje u Metkoviću, a završava u Pločama. Posadu čine deset veslača, bubnjar i kormilar.

21 Što zajedničko imaju Patrik Ćavar, Davor Dominiković, Slavko Goluža i Nikša Kaleb? Naravno, svi su poznati rukometaši i hrvatski reprezentativci, a dolaze iz istog grada – Metkovića.

22. Ljubitelji botanike rado posjećuju otok Lokrum, u neposrednoj blizini Dubrovnika. Razlog je prekrasan botanički vrt – Park prirode pod zaštitom UNESCO-a.

23. Središte županije – grad Dubrovnik – ponosi se svojim zidinama. A kako i ne bi, kad je pogled s njih nezaboravan. Dubrovačke zidine građene su od 13. do 16. stoljeća, iz obrambenih razloga. Sadrže 16 kula i bastiona. Duge su više od 2 kilometara, visoke 25 metara.

24. U Guinnessovu knjigu rekorda nije lako ući. Ali jednom elafitskom otoku to je uspjelo. Šipan je otok s najviše maslina u odnosu na veličinu otoka i broj stanovnika. Taj je otok jedinstven i po svojem kulturnom blagu. Na samo 16 četvornih kilometara smjestila su se 42 stara ljetnikovca i 34 crkve.

25. Statut grada i otoka Korčule jedan je od najstarijih pravnih dokumenata u ovom dijelu Europe. Nastao je u 13. stoljeću, a njime se regulirao život na otoku.

Deset glavnih fora činjenica o Dubrovačko-neretvanskoj županiji pronađi u ljetnom dvobroju NG Juniora.