Sve se životinje kreću. Velike ili male, brze ili spore, životinje hodaju, trče, gmižu, pužu, lete i plivaju. Neke se životinje kreću na začuđujuće načine. Pogledajmo kako se životinje kreću. Započet ćemo promatrajući nebeske životinje.

Fantastični letači
Mnoge ptice i kukci poznati su letači. Lako je biti na krilima vjetra kada ne težiš mnogo. Kukci su odlični letači. Vrlo su mali i lagani.
Iako su maleni, mogu podnijeti velike letačke podvige. Stričkovac je vrsta leptira koji migrira iz sjeverne Afrike na Island. To je udaljenost od 6 000 kilometara tamo i natrag!
Ptice možda nisu lake kao perce, ali svejedno se uspijevaju odići od tla. Njihove šuplje kosti čine ih dovoljno laganima da se mogu vinuti u visinu. Veće ptice ostaju u zraku zato što lebde na zračnim strujama. Ne moraju mahati krilima toliko često kao manje ptice.
Kolibrići se, pak, vole zadržavati na jednom mjestu. Oni lebde, brzo mašući krilima kako bi ostali na istome mjestu u zraku.
Kolibrići obigravaju dok se hrane cvjetnim nektarom. Najmanji kolibrići mogu mahati krilima brzinom od 80 zamaha u sekundi.

Stvoren za let
Šišmiši su jedini sisavci koji zaista lete. Oni nisu ptice. Oni ne grade gnijezda. Oni ne nesu jaja. I nemaju perje, nego dlaku ili vlasi. Oni rađaju svoje mlade. Stvaraju mlijeko za svoje bebe. Zapravo, šišmiši su u rodu s majmunima.
Šišmiši su stvoreni za let. Imaju kratke vratove i široka prsa. K tome imaju uske trbuhe. To im pomaže da lakše lebde kroz zrak.
Šišmiši se kreću mašući krilima. Krila im se sastoje od kože razapete preko dugih kostiju koje sliče tvojim prstima. Opna na krilima je zapanjujuće tanka. Kroz nju prodire svjetlo.
Tanka opna olakšava šišmišu promjenu oblika krila u letu. Tako može krivudati i zaroniti kako bi uhvatio letećeg kukca. Kad ne lete, šišmiši se penju uz pomoć svojih palaca.

Više o načinima na koji se životinje kreću pročitaj u rujanskom broju NG Juniora.

Misliš li da su goblini i druidi samo likovi iz knjiga i znanstveno-fantastičnih filmova? Promisli još jednom. Ako želiš, možeš ih susresti i u vlastitom susjedstvu. Možda i ti postaneš jedan od njih. U svijetu LARP-a mašta nema granica.

LARP (Live Action Role Playing) je zapravo američki pojam koji označuje igru uloga uživo. Ništa ti nije jasno? Probajmo ovako. LARP je poput kazališta na otvorenom u kojemu, prema posebno osmišljenim pravilima, svaki glumac ili sudionik igra neku ulogu. Ako si dio tog kazališta, samostalno možeš birati koji lik tumačiš. Možeš biti kralj, princeza ili vilenjak. Što god poželiš!

Srednjovjekovno mjesto
Pitaš se gdje ćeš djelovati? Što kažeš na srednjovjekovno mjesto Lepinje Donje? Ono je poput svih mjesta o kojima si čitao u povijesnim knjigama. Vitezovi naporno usavršavaju vježbe mačevima, kovači izrađuju oružje, liječnici liječe, a trgovci razmjenjuju dobra. Izmislili su ga članovii Ognjenog mača. Jedine registrirane Udruge LARP-a u Hrvatskoj. Stanovnici tog magičnog mjesta sastaju se svakog mjeseca u nekom lijepom parku, livadi ili šumi, kako bi svoje likove iz mašte odglumili u stvarnosti.
„Članovi Ognjenog mača preoblače se u likove iz svijeta fantasyja.“ – kaže Marin Pavlović, član upravnog odbora Ognjenog mača u stvarnom svijetu i neustrašivi ratnik u onom izmišljenom.

Više o LARP-u pročitaj u rujanskom broju NG Juniora.

Životinje rade neke zaista čudne stvari. Žirafe čiste oči i uši jezikom. Zmije gledaju kroz kapke. Neki puževi mogu spavati zimski san tri godine. Ali ostale čudne priče o životinjama prave su izmišljotine. NG Junior saznaje kako su neke od tih priča nastale – i zašto su neistinite.

Mit
Dotakneš li žabu, dobit ćeš bradavice

Kako je sve počelo
Mnoge žabe na koži imaju kvrge koje sliče bradavicama. Neki ljudi smatraju da su kvrge zarazne.

Zašto nije točan
„Bradavicama je uzrok ljudski virus, a ne žaba“, kaže dermatolog Jerry Litt. Međutim, bradavičaste kvrge iza žabljih ušiju mogu biti opasne. Te žlijezde sadrže gadan otrov koji može nadražiti usta nekih grabežljivaca, a često i ljudsku kožu. Tako žabe ne mogu prouzročiti bradavice, ali mogu prouzročiti neke druge probleme. Zato je bolje ne dirati ta stvorenja – bradavice i sve to.

Mit
Pingvini padaju na leđa kada gledaju iznad sebe u zrakoplov

Kako je sve počelo
Legenda kaže da su britanski piloti, leteći oko otoka Južne Amerike, viđali pingvine koji se ruše kao domino kada bi pogledali prema nebu

Zašto nije točan
Eksperimentom kojim se testirala priča zaključilo se da su pingvini potpuno sposobni održavati se na obje noge, čak i dok gledaju u zrakoplove. „Ali stvarnost nije smiješna“, kaže John Shears koji je radio na upitniku. „Od nisko-letećih zrakoplova pingvini se mogu uspaničiti i početi napuštati svoja gnijezda.“

Više o razotkrivenim mitovima o životinjama čitaj u rujanskom broju NG Juniora

Sto milijuna glasača. 77 nominiranih građevina iz cijeloga svijeta. I 7 pobjednika. U Lisabonu je 7. srpnja 2007. godine odabrano 7 novih svjetskih čuda. NG Junior te vodi na sedam nezaboravnih avantura. Započinjemo s ponosom Dalekog istoka – Velikim kineskim zidom.

1. Naj…
Najstariji je i najduži od svih očuvanih zidova na svijetu. Prosječna visina mu je oko 12 metara, a prostire se na 2 400 kilometara, od obala Žutog mora do stepa unutrašnje Azije. Veliki kineski zid dio je mnogo dužeg zida koji se proteže na oko 6 500 kilometara, a neki astronauti tvrde da su ga vidjeli s Mjeseca.

2. Crni dim upozorenja
Pitaš se zašto je izgrađen? Radi obrane od neprijatelja. Stražari na osmatračnicama razvili su i sustav uzbunjivanja. Od drva, slame i vučjeg izmeta pripravljali su vatru s gustim crnim dimom. Jedan oblak dima u zraku značio je približavanje vojske s manje od 500 ratnika, a četiri oblaka, primjerice, navalu neprijateljskih jedinica s više od 10 000 vojnika.

U rujanskom broju NG Juniora pročitaj još pet fora činjenica o Kineskom zidu.

Dragi Junioru,
Istraži iskopine drevnog rimskog grada. Prošeći stazom dvoraca i razgledaj autohtone te ugrožene vrste životinja. Na kraju se nagradi slasnim samoborskim kremšnitama. Kreni u avanturu s Anom Kamenički i Nikom Fuketa, učenicama 8. d razreda OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića.

11. Blizu Zaprešića nalazi se jedno posebno mjesto: Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja. Životinjama u centru pruža se sva potrebna veterinarska njega i skrb, a kad se životinje oporave, vraćaju se u prirodu. Rad centra temelji se na volontiranju, pa i ti možeš pomagati životinjama.

12. Na brdu Tepec, u ruševnom stanju, nalazi se stari grad Samobor. Izgrađen je oko 1270. godine, a od najstarijih dijelova očuvana je samo branič-kula. Sa starog grada pruža se prekrasan pogled na Samobor i okolicu.

13. Ova županija se često naziva Zagrebački prsten jer obrubljuje grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane.

14. Zagrebačka županija zauzima oko 3 000 kvadratnih kilometara prostora između granice sa Slovnijom i Moslavine, te između Zagreba i rijeke Kupe. Na njenom području živi oko 300 000 ljudi.

15. Voliš jagode? Ma tko ih ne voli? Zagrebačka županija poznata je po proizvodnji slasnih jagoda. Udruga Jagodni prsten svake godine organizira i Dane jagoda Zagrebačke županije gdje se svi mogu uvjeriti u kvalitetu tog crvenog voća.

16. Najveća naselja Zagrebačke županije, po broju stanovnika, su Velika Gorica (63 517), Samobor (36 206) i Zaprešić (23 125).

17. Srednjovjekovni plemićki grad, Okić, povijesno je sjedište Zrinskih i Frankopana. Prvi put se spominje 1193. godine, a od 17. stoljeća je napušten. S njega se pruža prekrasan pogled na Zagreb, Karlovac, Samobor, Jastrebarsko i druga mjesta.

18. Ako se pitaš gdje pronaći idealno mjesto za šetnju i planinarenje - Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje odgovor je na tvoje pitanje. Njegov najviši vrh je Sveta Gera s 1178 metara.

19. U samom središtu Velike Gorice nalazi se takozvani Turopoljski grad. To je zgrada izgrađena oko 1765. godine. U njoj je nekoć bilo sjedište Plemenite općine turopoljske u kojoj su se održavale sjednice skupštine. U toj zgradi je smješten muzej Turopolja.

20. Najveća fešta u Samoboru je Samoborski fašnik. Svake godine u veljači i veliki i mali se maskiraju i nekoliko dana slave i uživaju na gradskim ulicama. Geslo ovog veselog događaja jest Metnu masku, bil buš lepši.

21. Zagrebačka županija ima dva sveta grada: Svetu Nedjelju i Svetog Ivana Zelinu.

22. Ako voliš pjevanje i druženje s vršnjacima onda je pravo mjesto za tebe Sveta Nedjelja. Tamo se krajem svibnja ili početkom lipnja održava glazbeni festival mladih Radost u pjesmi.

23. Znaš li gdje možeš vidjeti dabrove? Da ti pomognemo, blizu Ivanić Grada nalazi se šuma Žutica u kojoj žive ovi simpatični glodavci. Svake godine u rujnu organizira se manifestacija Dabrovi u Žutici kojom se obilježava dolazak ovih životinja u tu šumu.

24. U Vrbovcu je glavni godišnji kulturni događaj manifestacija starih jela, Kaj su jeli naši stari. Održava se krajem kolovoza ili početkom rujna, te daje prikaz starog načina života i tradicionalnih jela vrbovečkog kraja.

25. Najviši dijelovi županije su Žumberačka gora i Samoborsko gorje. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Deset glavnih fora činjenica o zagrebačkoj županiji pronađi u rujanskom broju NG Juniora