NAPISALA: Helene Alonso
FOTOGRAFIJA: © Digital Vision
Strah je bio prisutan u očima ozelota kad je ugledao spasioce koji dolaze na otok. Danima je bio zarobljen – gladan i sam – nakon što se probudio okružen vodom.
Ozelot je pokušao pobjeći od muškaraca koji su vrištali i udarali travu oko njega. Divlja je mačka skočila u vodu i pokušala otplivati, ali su je muškarci sustigli. Uskočili su u svoje motorne čamce i krenuli za ozelotom. Mačka je bila toliko umorna da više nije mogla pobjeći. Muškarci su ga izvukli iz vode i zarobili u kavez.
Preplašeni ozelot nije shvatio da mu ljudi, koji su ga uhvatili, zapravo spašavaju život. Spasioci Ivo Bortolussi i Jorge Novoa nisu mogli biti sretniji. Do ozelota su stigli samo nekoliko sati prije nego što je otok bio u potpunosti ispran planiranom poplavom. Vlada je izgradila novu branu na rijeci Caroni u Venezueli, kako bi milijuni ljudi dobili električnu energiju. Novom branom zaustavljena voda ubrzo je prekrila cijelo područje, prijeteći svim životinjama u dolini. Udruga spasilaca vrlo je naporno radila da spasi životinjski svijet koji se našao na putu poplave. Uhvatili su sisavce, ptice, gmazove i vodozemce. Zatim su puštali sve spašene životinje u nova i sigurna staništa.
Spasioci tragaju visoko i nisko
Istog jutra kada je uhvaćen ozelot, druge skupine spasilaca pronašle su pasance, mravojede i cijelu četu majmuna. Bilo ih je teško uhvatiti. Oštri nokti mravojeda mogu vrlo lako rasjeći prste, pa su ih spasioci hvatali posebnim kolcima. Pasanci su se krili pod zemljom, pa su spasioci morali poplaviti njihove jazbine kako bi ih prisilili na izlazak. Majmuni su stvarali najviše problema. Brzi i pametni, morali su biti hvatani u skupinama. Skupina spasilaca natjerala bi majmune na mjesto na kojemu im se mogućnost za bijeg svodila na skok s drveta na vodu. Tamo su ih spasioci mogli uhvatiti i nježno smjestiti u vreće. Ponekad se činilo kao da se majmuni smiju umornim i znojnim spasiocima koji su ih očajnički željeli uloviti. Ali, više su se smijali spasioci.
Na okupljalištu, mjestu na koje su se dovodile sve životinje, ozelot je čekao u kavezu – oprezan, ali siguran. Životinje su se držale u kavezu samo jedan dan. Samo one koje se nisu dobro osjećale zadržavane su nešto duže. Veterinar Bortolussi pazio je na nekolicinu bolesnih životinja, osiguravajući im potrebnu hranu i lijekove. Nakon što bi ozdravile i te su se životinje puštale na slobodu.
Više o spašenim životinjama u kišnoj šumi čitaj na stranicama NG Juniora od studenoga.
Napisala: Maja Grbić
Fotografije: Ivan Šmuk, uz dopuštenje Continental filma
Junior i Geo strip je prva stvar koju pročitaš u NG Junioru? Pitaš li se ikada zašto je to tako? Možda jer su likovi zabavni, nude pustolovine, uzbuđenja, ali i mnoštvo korisnih podataka. Strip junaci oduševljavaju djecu i odrasle već stotinu godina. Kamo god se okreneš, možeš ih vidjeti. Čak i na filmskom platnu!
Znaš li što označava riječ strip? Traku, odnosno, to je doslovan prijevod s engleskog jezika. Jedna od osnovnih karakteristika stripa su „oblačići“ koje je prve upotrijebio Rodolphe Töpffer 1827. godine. Prvim pravim stripom drži se „Yellow Kid“ (Žuti dječak) autora Richarda Outcaulta iz 1895. godine koji govori o neobičnim pustolovinama sječaka Mickeya Dugana.
Prema žanrovima, dijele se na kaubojske, znanstveno-fantastične, pustolovne, akcijske, humoristične, povijesne i mnoge druge. Najpoznatiji likovi i strip-pustolovine nastale su u SAD-u i Italiji, a veliki poklonici stripa su i Japanci koji svoje crtane romane nazivaju manga.
I najhrabriji snagatori trebaju prijatelja
Znaš li što je zajedničko svim strip-junacima? Bore se protiv zla. Pomažu slabijima od sebe. I uvijek imaju jednoga ili nekoliko dobrih prijatelja na koje se mogu osloniti. Tako kapetana Mikija uvijek prate vjerni Smuk i Salaso. Grucho je najbolji prijatelj privatnog istražitelja nadnaravnih pojava Dylana Doga, a odvažni Asteriks nikuda ne ide bez Obeliksa. (Junior ima Gea i Natu!) Neki strip-junaci djeluju i u skupinama. Upravo je Alan Ford, prema mišljenju drugih, najpopularniji strip svih vremena, napravljenu tom smislu, a govori o pustolovinama neobične grupe TNT. „Alan Ford je bio među štivom koje sam najradije ‘gutao’ kao klinac“, povjerio nam je Darko Macan, diplomirani povjesničar koji se bavi stripom dugi niz godina, a tebi je vjerojatno najpoznatiji kao osoba koja smišlja pustolovine Juniora i Gea u stripu NG Juniora.
Više o stripu i njegovim junacima čitaj na stranicama NG Juniora od studenoga.
Fotografija: Patrik Macek
„Ja sam Ho-Ruk!“, „Ja sam ista kao Ljupka Sebeljupka!“, „Ja sviram gitaru bolje od Mirka Svirka!“ – to su samo neki od dječjih komentara nakon pogledane predstave Baš je fora Kinder škola.
U pet nezaboravnih tjedana kazalište Tvornice Lutaka obišlo je s ovom dječjom predstavom petnaestak hrvatskih gradova i odigralo je 50 puta u sportskim dvoranama osnovnih škola. Pitaš se kakav je osjećaj igrati predstavu u tako neobičnom okruženju? Kome bolje postaviti to pitanje nego čistačici Larisi, odnosno glumici Petri Radin koja ju je odglumila.
„Na turneji je bilo predivno. Nastupati u sportskoj dvorani posve je drugačiji osjećaj nego u kazalištu. Djeca iskreno reagiraju i aktivno sudjeluju u predstavi što me izuzetno veseli.“
Namršteni učitelj
Predstava Baš je fora Kinder škola govori o učenicima 4.ž razreda. U njemu neki stalno uče, drugi se samo gledaju u zrcalo, treći smišljaju nepodopštine, četvrti tužakaju ostale iz razreda, a njihov učitelj ne zna kako sa svima izaći na kraj. U ulozi namrštenog učitelja odlično se snašao Hrvoje Zalar, koji ne može sakriti oduševljenje turnejom: „U dugogodišnjoj glumačkoj karijeri odigrao sam mnogo kazališnih predstava, ali ništa se ne može mjeriti s ovom. Djeca su bila fatastični gledatelji! Uz njihovu pomoć i pod čarolijom predstave sportske dvorane su se pretvarale u prava kazališta“, priznaje Zalar.
Djeca su pjevala pjesme s glavnim likovima, upozoravali učitelja gdje se skrivaju pojedini učenici, te pomagali spremačici da očisti učionicu. Salve smijeha pratile su baš svaku scenu.
Više o Kinder školi čitaj na stranicama NG Juniora od studenoga.
Napisala: Marija Tomić
Fotografija: Aleš Fevžer
Dok stoji Koloseum, stajat će i Rim. Kad se sruši Koloseum, i Rim će se srušiti. Kad se sruši Rim, srušit će se svijet. Riječi su to engleskog redovnika i pisca Sv. Bede Časnoga iz 8. stoljeća kojima slavi važnost jedinoga europskog predstavnika među 7 novih svjetskih čuda.
1. Veliko otvorenje
Za vrijeme rimskog cara Vespazijana, 72. godine prije Krista, započela je izgradnja veličanstvenog Koloseuma. Njegov sin i nasljednik Tit izgradnju je dovršio osam godina poslije. Otvorenje je proslavljeno igrama koje su trajale čak sto dana
2. Tajna imena
Prvo ime ove građevine bilo je Flavijev amfiteatar jer je car Vespazijan bio iz porodice Flavijevaca. Naziv koji nosi danas dobio je zbog velikoga (kolosalnog) kipa cara Nerona, visokoga oko 30 metara, koji je nekoć stajao pokraj njega.
Još pet fora činjenica o Koloseumu u Rimu pronađi na stranicama NG Juniora od studenoga.
Fotografija: Ivica Galović
Dragi Junioru,
istraži Virovitičko-podravsku županiju s Eleonorom Paurić, učenicom 4. d razreda iz OŠ Vladimira Nazora iz Virovitice.
Mjesto Križnica, nedaleko od Pitomače, posebno je po tome što je omeđeno vijugavim tokom Drave te s desnom obalom povezano visećim pješačkim mostom, dugim 250 metara.
Središnji dio grba županije zauzima kuna u trku koja se nalazi između dvije bijele crte koje predstavljaju rijeke Savu i Dravu. Na vrhu je šesterokraka zvijezda, a na dnu grba nalazi se sidro – simbol nade i vjernosti.
Djeca iz ove županije koju zanima fotografija i videostvaralaštvo mogu svoj talent razvijati u foto-videoklubu Mirko Lauš. Tako članovi ovoga kluba priređuju izložbe, prikazuju vlastita filmska ostvarenja te sudjeluju na festivalima.
Župna crkva Sv. Petra apostola, u općini Čađavica, najstarija je crkva u ovom dijelu Slavonije i dragocjen spomenik kulture. Prvi se put spominje još 1334. godine.
Korijeni Virovitičko-podravske županije sežu u 13. stoljeće. Tada Arpadovići osnivaju kraljevske županije, pa se spominje i Virovitičko-podravska.
Virovitica se ponosi svojim aeroklubom koji je osnovan prije 53 godine. Kada budeš dovoljno star, možeš se okušati i u skakanju padobranom.
Hrvatski predsjednik, Stipe Mesić, rodio se 1934. godine u gradu Orahovici. Za predsjednika Hrvatske izabran je 2000. godine – prvi put, a 2005. godine – drugi put.
Znaš li da je grad Orahovica star gotovo 800 godina? Prvi se put spominje u ispravi kralja Andrije II. iz 1228. godine.
Dominantno mjesto u gradu Orahovici zauzima crkva Našašća Sv. Križa, sagrađena 1756. godine.
Podno Ružice-grada, pokraj mjesta Duzluk, nalazi se umjetno jezero koje je poznata turistička atrakcija u ovom dijelu Slavonije. Nosi naziv Orahovičko jezero, a okruženo je listopadnom šumom. Opskrbljuje se vlastitim izvorom pitke, planinske vode.
Slatina se ponosi i jednim lijepim dvorcem koji potječe iz 19. stoljeća. To je dvorac grofa Janka Draškovića, a danas se obnavlja.
U slatinskom kraju nalazi se čak šest arheoloških lokaliteta. Riječ je o naseljima i nekropolama od prapovijesti, preko antike, do srednjega vijeka.
Slatinsko amatersko lutkarsko kazalište Slamalka djeluje od 1994. godine, a već se mogu pohvaliti s oko 200 izvedaba svojih predstava. Cilj je kazališta razvijati stvaralaštvo, govornu kulturu i prijateljstvo među djecom.
Zima je u Virovitici i više nego zabavna. Prosinac u gradu je naziv kulturne manifestacije koja donosi za svakoga ponešto. Kazališne predstave, malonogometni turnir, koncerti – samo su mali dio onoga čime se stanovnici Virovitice i njihovi posjetitelji zabavljaju krajem godine.
Samo sedam kilometara udaljen od Virovitice, nalazi se niz od devet ribnjaka. Virovitički ribnjaci bogati su raznim vrstama ribe od kojih se ističu som, šaran i štuka.
Deset glavnih fora činjenica o Virovitičko-podravskoj županiji pronađi na stranicama NG Juniora od studenog.