Zamisli da uđeš u vlak i da je mjesto do prozora, na koje si htio sjesti, zauzeo – kojot. Zapravo se to dogodilo putnicima grada Portlanda u državi Oregon, u SAD-u. Službenik za divlje životinje došao je na mjesto događaja i lasom lagano zahvatio četveronožnog putnika kojega je zatim pustio na slobodu u obližnje polje.Kojoti se znaju pojaviti u Central Parku u New Yorku, iskopati jame u gradu Detroitu u državi Michigan ili trčkarati ulicama Atlante u Georgiji do Los Angelesa u Kaliforniji.
Ove lukave životinje naučile su živjeti među ljudima i često uzbuniti vlasnike kuća, koji ih zapaze u svome dvorištu. Budući da su se gradovi proširili do njihovih staništa, kojoti su se vrlo dobro prilagodili. Otvorena kanta za otpad za njih znači lak zalogaj, a maleni kućni ljubimci koji se nađu u dvorištu često se smatraju lovinom. Mogu li Amerikanci naučiti živjeti s kojotima – kao susjedima?

Preživjeti na ulici
Nekoć su kojoti živjeli samo na velikim prostranstvima zapadnih prerija i pustinja. Izbjegavali su šume po kojima su lutali njihovi neprijatelji vukovi. Ali, kako su ljudi počeli krčiti šume za izgradnju farma, mjesta i gradova, oni su se počeli seliti na istok i zapad – u nova područja.
Većina se tih životinja boji ljudi, pa su ih naučili izbjegavati u gradovima i predgrađima. Snalažljivi kojoti iz gradova tragaju za hranom od sumraka do zore, kada na ulicama nema mnogo ljudi. Paze na promet dok prelaze cestu. Brzo se kreću kroz drveće i korov uz ceste. Tijekom dana, ove se životinje odmaraju u osami. „Pokušavaju izbjegavati ljude – što je više moguće“, kaže Stanely Gehrt, znanstvenik koji proučava kojote u okolici grada Chicaga u državi Illinois, u SAD-u.

Više o suživotu kojota i tvojih vršnjaka iz SAD-a čitaj u prosinačkom broju NG Juniora.

Zamisli svijet bez mačaka, pasa, slonova, lavova…svijet bez ljudi. Upravo je tako izgledala Zemlja u davnoj prošlosti, prije stotinjak milijuna godina. Svijet su tada naseljavale drugačije biljke i životinje, a gospodari su pripadali životinjskoj skupini u koju se ubrajaju današnji gušteri i kornjače – gmazovima. Jedna od najzanimljivijih vrsta svakako su bili i dinosauri – ili, prevedeno s grčkoga ‘strašni gušteri’. Od malenih patuljaka do divova visokih kao neboderi, dinosauri su vladali kopnom oko 160 milijuna godina. Izumrli su davno prije pojave ljudske vrste, a iza njih su ostali fosili – okamenjene kosti te otisci njihovih stopala u stijenama. Ostaci dinosaura mogu se pronaći po cijelom svijetu, a sve je više dokaza da je zemlja strašnih guštera bila i Hrvatska!

Tragom strašnih guštera
Dosad je u Hrvatskoj otkriveno 16 nalazišta s ostacima dinosaura, od kojih je čak 15 u Istri, a jedno je na otoku Hvaru. Samo na jednom nalazištu pronađene su okamenjene kosti, i to ispod površine mora, a na ostalima su zabilježeni otisci stopala dinosaura. Danas te ostatke proučavaju paleontolozi, a jedan od njih je i Aleksandar Mezga. Pitaš se koja je razlika između tragova dinosaura i kostiju?
„Tragovi su živi dokaz, a kosti su mrtvi dokaz. Tragovi stavljaju životinju u njezin okoliš, pomoću njih možemo saznati kakao se kretala, je li hodala sama ili u društvu, njezinu veličinu i težinu. Uz pomoć matematičkih formula možemo izračunati i brzinu kretanja dinosaura,“ objašnjava hrvatski lovac na dinosaure.

Više o dinosaurima i njihovim tragovima pronađenima u Hrvatskoj čitaj na stranicama NG Juniora od prosinca.

Kip Krista Otkupitelja koji širi ruke – jedan je od glavnih simbola Brazila. Vidljiv je iz gotovo svih dijelova Rio de Janeira, a simbolizira gostoprimstvo i toplinu Brazilaca. Godišnje ga posjeti nekoliko stotina tisuća ljudi. Najmlađe je novoizabrano svjetsko čudo.

1. Pet godina rada
Pet godina bilo je potrebno da se izgradi kip Krista Otkupitelja. Radovi su započeli 1926., prema nacrtu Heitora da Silva Coste. Svečano je otvoren 12. listopada 1931. godine, a otvorenju je prisustvovalo više od 250 000 ljudi.

2. Kip u više dijelova
Znaš li da je izrada kipa bila pravi međunarodni projekt? Kip je izradio francuz Paul Landowski, a radio ga je u kamenu koji je dovezen iu švedskog grada Malmöa. Kako je kip bio vrlo velik i težak, izrađivan je u više dijelova koji su, zatim, brodom prevezeni do Brazila i, na kraju, sastavljeni.

Još pet fora činjenica o ovom svjetskom čudu pronađi u prosinačkom broju NG Juniora.

Kada dođe hladnije vrijeme, odijevaš kaput, šal i rukavice. U domu se zatvaraju prozori i uključuje grijanje. Čajem i vitaminima boriš se protiv prehlada. Činiš sve kako bi se zaštitio. A što rade životinje?
Porušena debla stabala na zemlji i rupe u tlu za tebe su, možda, prepreka na putu prema školi, ali mnogim životinjama znače život. Kada stigne jesen, neke vrste životinja traže takva utočišta u kojima će boraviti tijekom duge i hladne zime. Pripremaju stelju od lišća, dlake i drugih prirodnih materijala, ili spas traže u špiljama i podzemnim jamama gdje ih grabežljivci neće pronaći. Životinje se zapravo spremaju za hibernaciju. Pitaš se što to točno znači?

Mali spavači
Hrčci, svisci, puhovi, šišmiši,vjeverice koje žive na tlu i ježevi samo su neke od životinja koje spavaju zimski san. Zamisli ih jedno pokraj drugoga. Mali su, zar ne? To nije slučajno. Mali sisavci brže gube tjelesnu toplinu od velikih, imaju brži metabolizam i zato trebaju velike količine hrane. Kad temperature padnu ispod ništice, a tlo prekrije snježni pokrivač, to nije lak zadatak. I što onda rade? Tonu u san (smanjuju temperaturu tijela, usporava im se disanje i metabolizam) itako štede energiju, potrebnu da prežive. Primjerice, svizac je poznat kao iznimno društvena životinja koja čak i spava zimski san u „društvu“, a pritom mu se tjelesna temperatura spušta s 39 na samo 9 Celzijevih stupnjeva.

Više o zimskom snu životinja čitaj na stranicama NG Juniora od prosinca.

11. Grad Bjelovar utemeljila je austrijska carica Marija Terezija 1756. godine. Svake godine taj događaj se posebno obilježava glazbenim, likovnim, sportskim i drugim događanjima. Ta manifestacija, koja se održava u lipnju, nosi naziv Terezijana, a središnji događaj je upravo prikaz dolaska slavne carice u Bjelovar.

12. Bjelovar je karakterističan po vrlo malim rijekama – Bjelovackoj, Plavnici, Velikoj i Ciglenskoj. U njima su svoje stanište pronašle razne žabe te tri vrste riba: bijelke, patuljani i šarani.

13. Daruvar je poznato lječilište što može zahvaliti izvorima tople vode čija se temperatura kreće od 35 do 46 stupnjeva Celzijevih. U liječenju se koristi i mineralno blato vulkanskog porijekla.

14. Središnje mjesto u Čazmi zauzima crkva sv. Marije Magdalene koja krije jedne od najljepših sačuvanih orgulja u Hrvatskoj. Orgulje potječu iz 1767. godine i bogato su ukrašene.

15. Malo mjesto Hercegovac uvijek je raspjevano. Imaju čak dva događaja u kojima djeca mogu pokazati svoje pjevačko umijeće – Zlatni slavuj Hercegovca i Mikrofon je vaš.

16. Bjelovarsko-bilogorska županija krije čak četiri „velike“ općine – Veliku Pisanicu, Veliku Trnoviticu, Veliki Grđevac i Veliko Trojstvo.

17. Od pet gradova koji čine Bjelovarsko-bilogorsku županiju, Bjelovar ima više stanovnika nego ostala četiri grada zajedno.

18. Na mjestu povijesne jezgre Bjelovara u prvim stoljećima nove ere nalazilo se manje rimsko naselje ili vojni logor. To je vidljivo po pronađenim tragovima vodovodnih cijevi, kamenih temelja, rimskog novca i raznih uporabnih predmeta.

19. Mjesto Sirač krije srednjovjekovnu tursku utvrdu koja potječe iz 14. stoljeća. Zub vremena nije zaobišao ni ovu utvrdu, pa je tako danas očuvan samo sjeverni bedem.

20. Općinu Velika Trnovitica krasi spomenik nulte kategorije – crkva svetog Martina. Pretpostavlja se da je crkva izgrađena 1108. godine. U unutrašnjosti se ističe vrijedni barokni oltar i barokna propovjedaonica.

21. Rođen je u Velikoj Pisanici, počasni je građanin Bjelovara i jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Radi se o Edi Murtiću koji je ostvario više od 150 samostalnih izložbi na svim kontinentima.

22. Lijepi dvorac Dioš, koji se nalazi u istoimenom naselju, potječe iz 1904. godine. Kroz godine je zbog nebrige počeo propadati, ali se od 1996. godine obnavlja kako bi vratio nekadašnji sjaj.

23. Grb Bjelovarsko-bilogorske županije sastoji se od tri polja. Na prvom je prikazano kako sveti Juraj ubija zmaja, drugi prikazuje Andrijin križ, a na trećem, najvećem polju prikazana je hrvatska šahovnica. Grb je star 136 godina.

24. Bjelovarski gradski muzej krije čak 30 000 različitih izložaka. Njegov rad odvija se u pet različitih odjela, tako da svatko može pronaći nešto za sebe. Muzej je osnovan 1949. godine. Isplati se posjetiti ga.

25. Više od 10 godina, u mjestu Hercegovac, održavaju se Dani hrvatskog pučkog teatra. Na njima sudjeluju amaterske kazališne skupine iz Hrvatske, te kazališne skupine hrvatskih manjina iz mnogih europskih zemalja. Tri dana predstava i druženja svake godine iznova vesele stanovnike ovoga kraja.

Deset glavnih fora činjenica pronađi u prosinačkom broju NG Juniora.