Za vrijeme jela veliki panda sjedi raširenih nogu, poput malog djeteta, i žvače bambus. Tvrdi bambus ne može se mjeriti s pandinim snažnim čeljustima i snagom njegovih golemih kutnjaka – koji su otprilike tri puta veći od ljudskih.

U jednome danu slistit će 9 do 18 kilograma bambusa – lakoćom kojom mi grickamo mrkvu.

Bambus – trava koja naraste visoka poput drveta – raste toliko brzo da taj proces doslovno možemo pratiti golim okom. Unatoč tome, gotovo 138 velikih panda sredinom 1970-ih godina uginulo je od gladi. Danas u divljini živi samo oko 1 600 panda. Još jedan sličan gubitak bio bi poguban za njihovu ionako ugroženu populaciju. Zašto su uginuli od glasi i može li se to u budućnosti spriječiti?

Sve o pandama i njihovoj omiljenoj hrani – bambusu čitaj u ljetnom dvobroju NG Juniora.

Zašto u parku na igramo frizbi sa svojim kućnim ljubimcem nojem? Ili ne češkamo trbuščić svojemu mišu? Kako to da ne oblačimo topla odijelca pasancima ili ne punimo posude hranom za morževe? Zašto Lessie se vraća kući nije priča o dječaku i njegovoj lignji? Zašto psi?

Možda nikad nećemo saznati kako je počelo, no prijateljstvo između ljudi i pasa jedno je od najstarijih na planetu. Nastavi čitati i doznat ćeš zašto.

Psima savršeno pristaje uloga kućnih ljubimaca
Koliko je staro to prijateljstvo? Arheolozi su pronašli ostatke pasa na 12 000 godina starom groblju. Neki znanstvenici vjeruju da su nam psi bili prijatelji već prije 135 000 godina! Lako je shvatiti zašto su psi bolji pratitelji od drugih životinja. Ponajprije, oni žive na kopnu, za razliku od, recimo, lignje. Mogu čovjeka pratiti na bilo koje kopneno stanište, a morž to ne može. Psi su mali i s njima je lako putovati, što se ne može učiniti s losom. A neki su psi čak voljni nositi veste za hladnih dana, što pasancu vjerojatno ne bi odgovaralo.

Sve o čovjekovom najboljem prijatelju čitaj na lipanjskim stranicama NG Juniora.

Znaš li da u Jadranskom moru živi oko 340 vrsta morskih riba, a od toga je čak 30-ak vrsta manjih i većih morskih pasa te 20 vrsta raža? Kako bismo doznali koje su ribe nejveće, a koje najmanje, kojih ima najviše, a koje žive skrivene u velikim dubinama – obratili smo se doktoru ihtiologije Arminu Pallaoru koji već 22 godine radi u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

NAJbrojnije…
“Najbrojnije ribe u Jadranskom moru koje žive uz morsko dno, do 20 metara dubine su špar, škrpun, crnej, cipli, gire, ušata i salpa. U većim dubinama, uz morsko dno do 200 metara, najviše ima oslića, arbuna i trlja,” kaže doktor Pallaoro. Srdele, inćuni, lokarde i palamide žive u otvorenom moru i uglavnom ih prisutnost morskog dna malo zanima.

Ribe koje više vole hladnije more brojnije su u sjevernom Jadranu i zimi se šire prema jugu. Jedna od njih je i paplina. Onih koje vole topliju vodu više ima u južnom dijelu mora te se ljeti sele na sjever.

Šangaj

BOŽANSTVEN PRIZOR
Pogled na neke od najviših nebodera na svijetu koje možemo posjetiti, pa se gradu diviti odozgo

ZGODA STVORENJA
Ptičice na tržnicama – koje se kupe i puse iz krletke “za sreću”

PUSTOLOVNE KRAJNOSTI
Vožnja motorom čamcem do ušća rijeke Jangce

PRIČA
Šangaj možeš upoznati u starinskim dijelovima s više kineskog ugođaja – u kojima su mnoga svetišta, tržnice i drvene kuće s vrtovima, a možeš se kretati i suvremenim ulicama u kojima se osjeća zapadnjački stil života. Gradu se možeš diviti s obale rijeke Jangce (odnosno njezinog pritoka Huangpua), ali i s mnogih lađa, čamaca i drugih plovila koja brode uz i niz rijeku. Zabavno je kod uličnog prodavača kupiti papirnatog zmaja i puštati ga u kakvom parku, ili na velikom trgu.

Još 6 sjajnih lokacija za najluđi odmor pronađi u lipanjskom NG Junioru.

11. Svi oni koje zanima astronomija uživat će u zagrebačkoj zvjezdarnici. Ona se nalazi na Gornjem gradu, a stara je čak 105 godina. Svemir je u zvjezdarnici doslovno “nadohvat ruke”, za djecu i odrasle, za iskusne astronome i za početnike.

12. Šećući Bundekom, nikad ne bi pomislio da je vreva grada Zagreba u neposrednoj blizini. Uređeno jezero, staze za šetnju, zelene površine i igrališta mali su dio onoga što lijepi Bundek nudi. Nakon obnove prije dvije godine, Bundek je ponovno postao jedno od omiljenih izletišta Zagrepčana.

13. Podno Gradeca i Kaptola smjestio se Donji grad. Počeo se graditi spontano, da bi se dio oko željezničkog kolodvora izgradio planski, počevši od 1857. godine. Donji grad, iako povijesno mnogo mlađi od Gornjega, ima svoje posebnosti i ljepote koje je najbolje provjeriti šećući njegovim ulicama.

14. Do Gornjega grada najlakše je – uspinjačom. Ona spaja središte grada sa starijim dijelom još od 1891. godine. Put je dug samo 66 metara, a godišnje se uspinjačom “uspne” oko 750 000 građana.

15. Znaš li koliko je godina Zagreb glavni grad Hrvatske? Gotovo pola tisućljeća! Točnije, od 1557. godine, kada se prvi put spominje u spisima kao glavni grad.

16. Zdenac života naziv je poznate fontane koja se nalazi ispred Hrvatskoga narodnog kazališta, a djelo je poznatog kipara Ivana Meštrovića. Oko fontane su tijela koja izgledaju kao da su živa, a poslagana su oko izvora vode – izvora života.

17. Lenucijevu potkovu čini zona od osam perivoja i osam trgova koji se nalaze u Donjem gradu. Drugi naziv je zelena potkova.

18. Kamenita vrata su dobila svoj današnji oblik 1760. godine. Jedna legenda kaže kako je u požaru, koji je poharao Zagreb 1731. godine, u pepelu pronađena neoštećena slika Majke Božje koja je onda smještena u barokni oltar unutar Kamenitih vrata.

19. Jedno od najljepših groblja u Europi je zagrebački Mirogoj. Uz groblje, to je i predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Nalazi se na obroncima Medvednice.

20. Ako tražiš mjesto s kojega puca prekrasan pogled na Zagreb, uputi se u stari grad Medvedgrad. On je sagrađen u 13. stoljeću, na 593 metra nadmorske visine. U tom starom gradu danas se nalaze kapelica Sv. Filipa i Jakova te Oltar domovine, spomenik poginulim vojnicima Domovinskog rata.

21. Najstarija župna crkva u Zagrbu je crkva Sv. Marka koja se nalazi na istoimenom trgu, na Gornjem gradu. Duga je 36, a široka 15, 5 metara. Specifičan je krov te crkve na kojemu su grb grada Zagreba i povijesni grb Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

22. U samom središtu Zagreba nalazi se Trg Petra Preradovića – poznatiji kao Cvjetni trg, zbog mnogobrojnih štandova s cvijećem koji se na njemu nalaze. To je jedno od omiljenih sastajališta Zagrepčana.

23. Kip vječitog šetača koji se odmara na klupi na Gornjem gradu i promatra Zagreb predstavlja književnika Antuna Gustava Matoša. Taj spomenik izradio je kipar Ivan Kožarić. Sjedni i ti do Matoša kad budeš na Gornjem gradu.

24. Zlatarevo zlato, Prijan Lovro, Prosjak Luka – sve su to djela velikoga Augusta Šenoe, književnika koji se rodio u Zagrebu 1838. godine. U mnoga svoja djela Šenoa je unio duh i život svojea rodnoga grada.

25. Školski, Prirodoslovni, Povijesni, Tehnički, Arheološki, Etnografski – to su samo neki muzeji koje možeš posjetiti u Zagrebu. Glavni grad obiluje muzejima koji su zanimljivi, poučni i zabavni. Posjeti koji od njih!

Deset glavnih fora činjenica o Zagrebu pročitaj u lipanjskom NG Junioru.